U smislu Zakona o javnoj nabavi, pod postupcima jednostavne nabave se smatraju nabave roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno nabave radova do 500.000,00 kuna (članak 15. Zakona o javnoj nabavi). Pravila, uvjete i postupke za provedbu jednostavne nabave do navedenih vrijednosti uređuje, odnosno propisuje sam naručitelj općim aktom, pritom uzimajući u obzir načela javne nabave (članak 4. Zakona o javnoj nabavi) te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Naručitelj je u obvezi opći akt i sve njegove kasnije promjene objaviti na vlastitim internetskim stranicama ili na bilo koji drugi način koji će biti dostupan javnosti.

Tim općim aktom (koji se još naziva i internim aktom, Pravilnikom, naputkom ili slično) određuju se načini postupanja, obveze i odgovornosti organizacijskih jedinica naručitelja u procesu javne nabave (u planiranju, pripremi i provođenju postupaka nabave, ugovaranju i praćenju realizacije ugovorenog).

Opći akt, kao takav, može imati odrednicu o tome koje će se sredstvo komunikacije koristiti unutar i između organizacijskih jedinica naručitelja kojim se pokreće nabava. Primjerice, zahtjev za pokretanje nabave, odnosno obrazac s osnovnim sadržajem zahtjeva može biti sastavni dio općeg akta. Također, preporuka je propisati i minimalne vremenske rokove za pokretanje postupka jednostavne nabave.

Ono što je važno za napomenuti da bi takav opći akt trebao propisati sadržaj Odluke o odabiru ili poništenju postupka javne nabave te navesti kao osnovnu sastavnicu Odluke i uputu o pravnom lijeku. Naime, iako Zakon o javnoj nabavi ne predviđa pravnu zaštitu u postupcima jednostavne nabave, ona bi trebala biti sadržana kao uputa u Odluci u odabiru kao pokazatelj transparentnosti i u takvim postupcima. Također, navođenjem upute o pravnom lijeku u postupak provedbe jednostavne nabave omogućuje ponuditeljima jasne i jednoznačne uvjete postupka. Bitno je naglasiti kako se propisivanjem ovakvog općeg akta ide u smjeru poštivanja načela transparentnosti te doprinosi transparentnosti sustava i raspolaganja javnim sredstvima u cjelini.

Kao izvrstan primjer općeg akta koji sadrži uputu o pravnom lijeku te je vrlo jasno i transparentno koncipiran, može poslužiti Pravilnik o jednostavnoj nabavi roba, usluga i radova koje je donijelo Vijeće Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/datoteke/Pravilnik%20o%20jednostavnoj%20nabavi%20roba,%20usluga%20i%20radova.pdf.

U članku 24. navedenog Pravilnika jasno je navedeno kako na Odluku o odabiru ili poništenju postupka nabave nije dopuštena žalba. U tom slučaju, isti navod mora stajati i u Odluci o odabiru ili poništenju. U slučaju da se u Pravilniku navede da je žalba na postupak nabave dozvoljena, onda bi Odluka o odabiru ili poništenju trebala sadržavati detaljan opis Upute o pravnom lijeku zajedno s odrednicama o roku za dostavu žalbe, kojim tijelima se dostavlja te na koji način. Primjer ovakve prakse može se vidjeti u Odluci o odabiru koju je donijela Javna ustanova – Maksimir u provođenju postupka nabave mikroskopa: http://www.park-maksimir.hr/Maksimir_media/2017/Odluka-o-odabiru-JN-12-17.pdf