Pregled literature na temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude

Sažetak

U radu je predstavljen kratki pregled odabrane stručne literature na temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude objavljene na hrvatskom jeziku. Autor čitatelje ukratko upoznaje sa Smjernicama, Priručnikom i nekoliko odabranih stručnih radova na temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude. Naglasak pregleda stavljen je na postavljanje modela za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Ključne riječi: ekonomski najpovoljnija ponuda, modeli za odabir ponude

Literatura o ekonomski najpovoljnijoj ponudi

Od srpnja 2017. godine obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: ZJN2016), osim u iznimnim situacijama, imaju obavezu u postupcima javne nabave primjenjivati i druge kriterije uz kriterij cijene ili troška. U tu svrhu Uprava za politiku javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta (dalje u tekstu: Uprava) objavila je u lipnju 2017. novu verziju Smjernica za primjenu kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude (dalje u tekstu: Smjernice) [7]. Također, s ciljem  olakšanja primjene više kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, a samim time podizanja kvalitete javne nabave, u sklopu EU projekta „Jačanje administrativnih kapaciteta u sustavu javne nabave RH sa naglaskom na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude“ izrađen je Priručnik za korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude [4]. Na izradi priručnika radila je skupina autora iz dviju kuća: Projekt jednako razvoj d.o.o. iz Hrvatske i PTCServeces Oy iz Finske. Temom odabira ekonomski najpovoljnije ponude bavili su se i drugi domaći stručnjaci. Znanje se prenosilo putem organiziranih usavršavanja u području javne nabave, a dio znanja je ostao zabilježen i u obliku stručnih radova u časopisima kao što su Riznica, Revizija Računovodstvo i Financije (RRIF), Informator, TIM4PIN i u drugim priručnicima. Na kraju rada, u literaturi prikazana je lista radova. Navedena lista se ne može smatrati potpunom.

Smjernice za odabir ekonomski najpovoljnije ponude

Uprava je na Portalu javne nabave (www.javnanabava.hr) u lipnju 2017. objavila novu verziju smjernica. Smjernice br. 2. djelomično su izmijenjene i dopunjene smjernice iz travnja 2013. godine. U smjernicama se govori o načelima koja treba poštivati prilikom odabira ponude, naglašava se razlika između kvalitativnog odabira gospodarskog subjekta i kriterija za odabir ponude, pravilima određivanja kriterija odabira ponude i pojedinim kriterijima koji se koriste za odabir ponude. Smjernice također daju prikaz metodologije ocjene ekonomski najpovoljnije ponude i predstavljaju dva tipa modela- relativni i apsolutni. Za oba modela je prikazan primjer izračuna.

Priručnik za odabir ekonomski najpovoljnije ponude

U Priručniku autori temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude smještaju u cjelokupni proces nabave i upozoravaju da bodovanje kvalitete dolazi nakon provjere ispunjavanja uvjeta sposobnosti i traženih tehničnih karakteristika. Traženi uvjeti sposobnosti i tehničke karakteristike također utječu na odabir ekonomski najpovoljnije ponude jer mogu proširiti ili smanjiti broj ponuda koje dolaze u proces rangiranja. Pažnju treba posvetiti sastavljanju prijedloga ugovora te kasnije praćenju realizacije ugovora. Predloženi modeli za rangiranje u pravilu su relativni, uz napomenu da se moguć i apsolutni pristup koji bi primjerice mogao penalizirati nedostatak kvalitete. U priručniku se prikazuju praktični primjeri nabave energenata, tehničkih usluga, izgradnje i opremanja dječijih vrtića, radova na izgradnji/održavanju cesta i autocesta, nabave informatičke opreme te nabave informacijske tehnologije.

Odabrani radovi na temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude

Tema odabira ekonomski najpovoljnije ponude postaje sve popularnija u stručnoj literaturi. Među prvim radovima u ovom desetljeću su radovi (Hunjak, 2011) [3] i (Bezić, 2011) [1] . Autor u radu (Hunjak, 2011) opisuje pristup izgradnji modela za odabir ponude. Naglašava razumijevanje razlike između ekonomije, efikasnosti i efektivnosti kao bitnu za ostvarenje najbolje vrijednosti za novac. Prikazan je način strukturiranja modela i primjena za nabavu fotokopirnih uređaja. 2015. godine objavljena su tri rada (Jovičić, 2015), (Lerman i sur., 2015) i (Šperanda, 2015). Lerman i suradnice te Šperanda u radovima prikazuju praksu DKOM-a i presude Europskog suda pravde vezano uz odabir ponude te daju primjere bodovanja ponuda. U radu (Zovko, 2016)[12] autorica prikazuje mogućnost upotrebe više kriterija za vrednovanje kvalitete i iskustva pri nabavi usluga. Najviše radova objavljeno je 2017. godine. Autor u radovima (Munđar, 2017a) i (Munđar, 2017b) prikazuje nekoliko formula koje se mogu koristiti kod vrednovanja ponuda relativnim modelima, ali također upozorava da odabir formule može utjecati na konačno rangiranje ponuda. U radovima isto tako upozorava na dodatna neželjena svojstva koja posjeduju relativni modeli, kao što su primjerice: diskriminacija u cijeni, paradoks rangiranja i problem neograničeno visoke cijene. Autorice u radu (Šorić i Strajher, 2017) prikazuju mogućnost korištenja AHP metode i tabličnog kalkulatora za određivanje pondera kriterija. Autorica u radu (Franjković, 2017) donosi cjeloviti pogled na temu odabira ekonomski najpovoljnije ponude sa osvrtom na trošak životnog vijeka.

Zaključak

Ograničavanjem pondera cijene ili troška na 90%, naručitelji obveznici ZJN2016 našli su se pred izazovom obaveznog prepoznavanja dodatne kvalitete u predmetima nabave te modeliranjem njihovog vrednovanja. Osim poštivanja načela javne nabave, pri čemu se u prvom redu misli na načela transparentnosti, jednog tretmana, zabrane deskriminacije, naručitelji moraju poznavati i druge pravne i kvantitativne aspekte odabira ponude. Za naručitelja je bitno da razlikuje kriterije za odabir naručitelja od kriterija za odabir ponude. U nekim slučajevima, posebno kod nabave usluga, ta razlika nije uvijek očita. S druge strane, modeli koji su postavljeni moraju pokazati stabilno ponašanje, tj. konačno rangiranje temeljeno na kriterijima kvalitete i cijene mora odražavati realnu vrijednost ponuda za naručitelje.

Literatura

1. Bezić, S., Plazibat, B. (2011), Primjena ekonomski najpovoljnije ponude u postupku javne nabave, Informator, br. 5973., str. 13.
2. Franjković, I., (2017). Ekonomski najpovoljnija ponuda kao kriterij za odabir ponude u novom Zakonu o javnoj nabavi. Računovodstvo, revizija i financije, 5(2017), 6-15.
3. Hunjak, T. (2011), Ekonomski najpovoljnija ponuda – u potrazi za dobrom praksom, Zakon o javnoj nabavi – Priručnik za naručitelje i ponuditelje, TEB poslovno savjetovanje, 23—31.
4. Ines Gruica Devčić i sur. (2017) Priručnik za korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, dostupno na http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/ENP%20prirucnik_MGPO_final.pdf dana 26. rujna 2017.
5. Jovičić, S. (2015), Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude de la ferenda, Informator. br. 6393., str. 9-10.
6. Lerman, B. i sur. (2015), Kriteriji za odabir ponude, TIM4PIN, 10(2015), 83-93.
7. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (2017), SMJERNICE br. 2 KRITERIJI ZA ODABIR EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJE PONUDE Verzija 1.0, dostupno na http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/Smjernice_01-ENP.pdf dana 26. rujna 2017.
8. Munđar, D. (2017a). Odabir ekonomski najpovoljnije ponude: prikaz nekoliko formula za relativni model. Informator, br. 6473., str. 13–14.
9. Munđar, D. (2017b). Relativni modeli za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Riznica, 2(2017), 62–64.
10. Šorić, K., Strajher, J. (2017). Primjer izračuna ekonomski najpovoljnije ponude u Excelu. Riznica 6(2017), 35-39.
11. Šperanda, M. (2015), Ekonomski najpovoljnija ponuda u postupcima javne nabave, Računovodstvo, revizija i financije, 10(2015), 33-43.
12. Zovko, K. (2016), Kvaliteta i iskustvo predloženog tima ponuditelja u postupcima javne nabave intelektualnih usluga, Riznica 8(2016), 25.-28.