PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

U članku ENP kroz odluke DKOM-a pisali smo o odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) koja se ticala nabave usluge izrade Masterplana prometnog razvoja funkcionalne regije Srednja Dalmacija i strateške procjene utjecaja Masterplana/programa na okoliš.

U nastavku se daje prikaz daljnjih odluka DKOM u odnosu na istaknute žalbene razloge.

Žalitelj je nastojao dokazati da je dokumentacija za nadmetanje nezakonita jer nije određen maksimalni broj referenci kojima se dokazuje iskustvo stručnjaka, što je DKOM pobio istaknuvši da se dokumentacija ne može okvalificirati kao nezakonita u dijelu u kojem se propisuju karakteristike stručnjaka zbog nedostatka maksimalnog broja referenci. Isto tako je pobijen i navod žalitelja o određivanju kvalifikacija stručnjaka. Naime, DKOM se poziva na korištenje relativnog model ocjene ponuda držeći da je glavna osobina relativnog modela da ocjena pojedine ponude ovisi o ostalim ponudama dostavljenim u postupku javne nabave. Kod ovog modela ocjena pojedine ponude ne ovisi isključivo o „kvaliteti“ same ponude nego i o sadržaju ponuda drugih ponuditelja. Ovim modelom naručitelj određuje relativni značaj pojedinog kriterija za odabir u postotku, nakon čega se relativni značaj pojedinog kriterija pretvara u maksimalan broj bodova. Kod ovog modela postoji mogućnost da se kriterij cijene i ne-cjenovni kriteriji ocjenjuju prema različitim mjerilima. U takvim slučajevima, u pravilu, broj bodova koji pojedina ponuda dobije za ponuđenu cijenu ovisi o najnižoj i/ili najvišoj cijeni ponuda ostalih ponuditelja u postupku, ovisno o formuli koju naručitelj primjenjuje. S druge strane, broj bodova koji će ponude dobiti za ne-cjenovne kriterije ovise o postavljenim zahtjevima za pojedini kriterij i skali bodova koje je naručitelj odredio za njihovo ispunjavanje. Dakle, ovise isključivo o kvaliteti same ponude.

Relativni model je donekle teško primjenjiv s obzirom da odredbe članka 4. stavka 3. i članka 285. stavka 3. ZJN 2016 propisuju da je naručitelj dužan u postupku pregleda i ocjene ponuda primjenjivati odredbe na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Nadalje, Naručitelj je dužan provjeriti informacije dostavljene od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi te provjeriti jesu li ponude u skladu s minimalnim zahtjevima iz dokumentacije o nabavi te na temelju kriterija za odabir ponude dodijeliti ugovor. U konkretnom slučaju naručitelj nije odredio maksimalan broj referenci za stručnjake, radi čega provjera točnosti podataka o ponuditelju naručitelju može biti otežano. Stoga, relativni model ocjene ponuda nije toliko transparentan za ponuditelje s obzirom na to da im ne omogućuje ni teoretsku procjenu uspješnosti vlastite ponude, jer ta uspješnost ovisi o parametrima u ponudama drugih ponuditelja u postupku, a koje mu nisu poznate pri podnošenju ponude.

Ocjenjivanom dokumentacijom propisano je da se tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta dokazuje Popisom glavnih usluga pruženih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom 5 godina koje prethode toj godini. Smatra se da je uvjet tehničke i stručne sposobnosti gospodarskog subjekta vezan uz predmet nabave ako su usluge iste ili slične predmetu nabave, odnosno da je ponuditelj sudjelovao u izradi najmanje jednog strateškog dokumenta iz sektora prometa za jednu ili više županija ili nacionalnih strateških dokumenata. Minimalna razina sposobnosti gospodarskog subjekta dokazuje se popisom ugovora o izvršenim uslugama izrade najmanje jednog strateškog dokumenta iz sektora prometa/Masterplana na nacionalnoj razini ili za jednu ili više županija, odnosno jednu ili više regija i/ili grada od najmanje 500 000 stanovnika, najmanje jedna Strateška studija utjecaja strategija, prostornih planova ili programa na okoliš čiji je cilj razvoj prometne infrastrukture na području države i/ili regije i/ili županije i/ili grada od najmanje 500 000 stanovnika itd. Analizom relevantnih podataka povezanih s predmetom nabave utvrđeno je da je jedan od bitnih kriterija broj stanovnika koji živi na području za koje se traži usluga. Prema kazivanju naručitelja ovaj uvjet postavljen je u svojstvu osiguranja adekvatnih iskustava, znanja i kompetencija koje su neophodne da bi se predmet nabave izvršio stručno i kvalitetno. Međutim, DKOM je odlučio da se propisivanjem ovog kriterija naručitelj nije držao načela razmjernosti te uvjet nije doveo u vezu s predmetom nabave i obrazložio ga. Propisivanjem broja stanovnika koji živi na određenom području ne znači da određenu uslugu mogu kvalitetno pružiti samo oni gospodarski subjekti koji su istu ili sličnu uslugu pružali na području s jednakim brojem stanovnika. Ovako određena razina sposobnosti viša je od zakonskog minimuma iz članka 256. ZJN 2016 i predstavlja otegotnu okolnost za naručitelja jer istovremeno nije dokazao da su mu više razine potrebne.

Zaključno, koje god kriterije naručitelj da odabere oni moraju imati za cilj prepoznavanje ENP-a, odnosno ponude koja nudi najbolju vrijednost za novac, i ne može imati za cilj neke druge namjene. Ova činjenica uvijek se iznova naglašava i u presudama Europskoga suda.