Revizijom postupaka javne nabave EU projekata provjerava se cjelokupni postupak nabave koji mora biti proveden u skladu s Direktivom 2014/24/EU, Direktivom 2014/25/EU, sudskom praksom Europskog suda pravde i Zakonom o javnoj nabavi. U Republici Hrvatskoj postoji sustav upravljanja i kontrola EU fondova koji čine Upravljačka tijela (UT), Posrednička tijela (PT), Tijelo za ovjeravanje (TO) i Tijelo za reviziju (TR). Funkciju TR u Republici Hrvatskoj obavlja Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). ARPA svoju funkciju revizije obavlja nakon što UT i tijela kojima je UT delegiralo određene poslove obavi svoje kontrole. Tijelo za reviziju je posljednja razina kontrole u zemlji članici koja se provodi na izdacima koji su prijavljeni Europskoj Komisiji te mora potvrditi da su svi izdaci utrošeni zakonito i pravilno.

Prilikom revizije provedenih postupaka javne nabave posebno se vodi računa da nisu narušena temeljna načela: načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga kao i načela koja iz njih proizlaze: načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Revizori imaju razrađenu kontrolnu listu koja prati faze postupka javne nabave. Prvi korak je provjera pripreme i planiranja postupka, kroz koju se  provjerava je li javni naručitelj jasno odredio predmet nabave i procijenio vrijednost nabave na način da nabava nije podijeljena s namjerom izbjegavanja primjene relevantnih pravila. Odluka javnog naručitelja o tome koju vrstu postupka nabave će primijeniti ključna je i strateška odluka koja utječe na cjelokupan projekt. Iz gore navedenih razloga faza pripreme i planiranja postupka smatra se temeljnom fazom od koje se kreće s procjenom jesu li bespovratna sredstva dobro utrošena. Također prilikom provjere ove faze provjerava se i postoji li sukob interesa sukladno članku 24. Direktive 2014/24/EU. Revizori posebno obraćaju pozornost na umjetnu podjelu ugovora o radovima/uslugama/nabavi robe, koja je jedna od najčešćih nepravilnosti, a proizlazi iz osnovnog pravila zakonodavstva EU-a o javnoj nabavi da svi ugovori čija je vrijednost veća od određenog praga trebaju biti objavljeni u SLEU-u, na razini EU-a, sukladno članku 4. i 5. Direktive 2014/24/EU i članku 15. i 16. Direktive 2014/25/EU.

Svrha transparentnosti objave je da se privuku ponude s konkurentnim cijenama za izvršenje Ugovora. Neobjavljivanje poziva na nadmetanje za ugovor čija je vrijednost veća od pragova dovodi do financijskih korekcija u iznosu od 100% ili 25%. Bez obzira na odabranu vrstu postupka svaki je postupak strogo uređen u smislu rokova, komunikacije i dokumentacije. Vremenski raspored mora biti u skladu sa zadanim rokovima iz Direktiva, a kratki rokovi mogu se tumačiti kao prepreka nadmetanju. Nesukladnost s rokovima ili nedostatno vrijeme potencijalnim ponuditeljima za dobivanje dokumentacije o nadmetanju za posljedicu ima financijske korekcije od 25% koje se mogu smanjiti na 10% ili 5%.

Kvalitetna dokumentacija o nabavi temelj je za uspješnu provedbu postupka javne nabave. Provjerom dokumentacije o nabavi prati se je li dokumentacija izrađena na način da je jasna, precizna, razumljiva, nedvojbena  i relevantna za predmet nabave. Dokumentacija o nabavi mora biti izrađena da omogućuje podnošenje usporedivih ponuda, pruža jednaku priliku za sve ponuditelje, ne stvara neopravdana ograničenja u natjecanju i ne sadrži diskriminirajuće odredbe. Uvjeti sposobnosti i kriteriji dodjele moraju biti razmjerni predmetu nabave.

Često se miješa faza odabira ponuditelja (kriterije odabira) s fazom ocjenjivanja i dodjele (kriterij dodjele). To su vrlo različite faze i ne smije ih se zamijeniti te se posebno preporučuje utvrditi odgovarajuće kriterije dodjele odabira i kriterije dodjele u fazi planiranja nabave. Kroz kriterije odabira razmatra se prikladnost ponuditelja kroz njegovu pravnu i profesionalnu djelatnost, ekonomsku i financijsku sposobnost i tehničku i stručnu sposobnost koji moraju biti relevantni za ugovor. Kriteriji odabira usmjereni su na sposobnost ponuditelja. Kriteriji dodjele usmjereni su na predmet nabave. Kriterij dodjele je ekonomski najpovoljnija ponuda. U pozivu za nadmetanje ili u dokumentaciji o nabavi moraju biti detaljno navedeni svi kriteriji koji se primjenjuju. Najbolja bi praksa bila kada bi se u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji o nabavi uz metodologiju ocjenjivanja navela i matrica bodovanja ili ponderiranja. Ocjenjivanje ponuda treba obuhvaćati kriterije koji su ponderirani tako da odražavaju redoslijed važnosti i koji su usmjereni na zahtjeve specifikacije, koji moraju biti povezani s predmetom ugovora, po mogućnosti utemeljeni na modelu koji uzima u obzir ravnotežu cijene i kvalitete.

Vrsta nabave utječe na izradu dokumenata o određivanju cijena, npr. kod Ugovora o izvođenju građevinskih radova uobičajeno je imati troškovnik. Pri određivanju tehničkih standarda mora se paziti da nisu previše specifični te da se njima osigurava jednak pristup za ponuditelje i da nemaju učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave za tržišno natjecanje. Specifikacija je najvažniji dokument u postupku nadmetanja jer utječe na ukupnu kvalitetu i konkurentnost postupka nabave. U njoj je potrebno opisati usluge/robu/radove koje treba izvršiti, razine norme i ulazne faktore zajedno sa zahtijevanim rezultatima ili ishodima.

Prilikom ocjene ponuda mora postojati revizijski trag u obliku zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda koji mora sadržavati sve elemente koji se traže u relevantnim odredbama čime se osigurava transparentnost i jednako postupanje tijekom ocjene.

Provjerom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda posebno se obraća pozornost da nije došlo do izmjena uvjeta sposobnosti nakon otvaranja ponuda koji može dovesti do pogrešnog prihvaćanja ponuditelja  ili do pogrešnog odbijanja ponuditelja, što za posljedicu ima financijsku korekciju od 25% koja se može smanjiti na 10% ili 5%.

Odluka o odabiru mora biti u skladu s uvjetima iz natječajne dokumentacije. Također provjerava se je li odabrani ponuditelj ispunio sve postavljene kriterije iz dokumentacije o nabavi.

Provjerom sklopljenog Ugovora gledamo usklađenost ugovora sa ponudom i dokumentacijom o nabavi.

Revizori provjeravaju je li ugovor izmijenjen za vrijeme trajanja i jesu li te izmjene bitne. Javni naručitelji pogrešno pretpostavljaju da se promjene Ugovora koje su potrebne tijekom provedbe mogu jednostavno rješavati izmjenom postojećeg ugovora ili dodjelom ugovora o dodatnim radovima ili uslugama s postojećim izvođačem uz uvjet da ne dođe do povećanja vrijednosti ugovora za više od 50%. U načelu javni ugovor nije moguće izmijeniti ako to nije dopušteno odredbama članka 72. Direktive 2014/24/EU i članka 89. Direktive 2014/25/EU ili relevantnom sudskom praksom.

Mogućnost izmjene nakon potpisivanja ugovora ograničena je na jednak način kao i u razdoblju od objave poziva na nadmetanje do dodjele. Treba posebno imati na umu sljedeće smjernice:

 

  • načela jednakog postupanja i transparentnosti vrijede tijekom cijelog razdoblja ugovora;
  • javni naručitelj vezan je odredbama iz dokumentacije za nadmetanje;
  • bitne promjene ugovora zahtijevale bi novo nadmetanje;
  • javni naručitelj može unijeti promjene nakon potpisivanja ugovora, ali isključivo nakon savjetovanja o pravnim posljedicama.

 

Danas postoji znatna sudska praksa o tom pitanju koju bi javni naručitelj trebao uzeti u obzir i provjeriti u slučaju dvojbe. Tijekom pregleda svih faza postupka revizori posebno paze na indikatore koji ukazuju na rizik od prijevare, sukladno COCOF 09/0003/00 „Information Note on Fraud Indicators for ERDF, ESF and CF“. Nakon pregleda dokumentacije, slijedi provjera na terenu koja podrazumijeva detaljan pregled projektne dokumentacije, uključujući svu dokumentaciju, isporučen predmet ugovora o nabavi, računovodstvene podatke te ukoliko se radilo o ugovoru o radovima pregled građevinskih radova. Po završetku svih aktivnosti, izrađuje se revizorsko izvješće koje ovisno o utvrđenoj nepravilnosti te  otegotnim i olakotnim okolnostima sadrži u sebi nalaz s preporukama sa ili bez financijskog učinka sukladno Smjernicama za utvrđivanje financijskih ispravaka. Postupak javne nabave koji je proveden na otvoren, objektivan i transparentan način omogućuje postizanje najbolje vrijednosti za novac.

Slijedom svega gore navedenog možemo doći do zaključka da je revizija postupaka javne nabave EU projekata odgovoran posao koji se obavlja objektivno i profesionalno u skladu sa svim relevantnim zakonskim propisima kako bi se donio zaključak jesu li izdaci utrošeni na zakonit i pravilan način.