Kandidaturom za ulazak, te posebno samim ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj su se otvorile značajne financijske mogućnosti na području europskih fondova i financiranja projekata kroz različite instrumente kako bi se i tim putem usvojili sami standardi Europske unije. Taj proces je započeo korištenjem instrumenta pretpristupne pomoći (IPA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD), a nakon ulaska u članstvo EU Hrvatskoj su na raspolaganju Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), koje čine 1. Kohezijski fond; 2. Europski fond za regionalni razvoj; 3. Europski socijalni fond (2. i 3. su poznati pod nazivnom strukturni fondovi); 4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj te 5. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.
Spomenuti sustav EU fondova je u biti sustav javnih financija Europske unije. Takvom sustavu javnih financija EU pripada i javna nabava (roba, usluga i radova), te upravo ta javna nabava obvezuje Korisnike EU fondova na ekonomično i učinkovito trošenje sredstava EU proračuna. Također, navedeno načelo, uz ostala načela javne nabave, proizlazi i iz Zakona o proračunu RH i Zakonu o javnoj nabavi (dalje: ZJN) Republike Hrvatske koji su usklađeni s Direktivama EU.
Kandidaturom i pristupanjem Republike Hrvatske u članstvo Europske Unije, otvorile su se mogućnosti financiranja javnih i privatnih projekata iz sredstava različitih EU fondova. S obzirom da je riječ o financiranju unutar sustava javnih financija proračuna EU, svi projekti koji se financiraju EU sredstvima podliježu određenim pravilima javne nabave. Zakon o javnoj nabavi RH uređuje postupke i načine sklapanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova i usluga za obveznike navedenog Zakona. Međutim, ako se na pravnu osobu ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (ZJN) (NN 90/11 i 83/13) ista se smatra pravnom osobom/subjektom koja nije obveznik Zakona o javnoj nabavi. Oni gospodarski subjekti koji su korisnici sredstava iz EU fondova, a nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (poduzetnici odnosno pravne i fizičke osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi), su tzv. ne-obveznici zakona o javnoj nabavi (skraćeno: NOJN).
Međutim, takvi korisnici su ipak u obvezi primijeniti određena pravila koja propisuju primjenu općih načela tj. pravila koja uređuju postupke i načine sklapanja ugovora o nabavi roba, radova i usluga. Takva pravila na NOJN-ove donose ugovorna tijela na nacionalnoj razini RH.
Pravilnici o javnoj nabavi za NOJN su različiti, ovisno o: EU fondu iz kojeg se projekt financira, ugovornom tijelu, provoditelju, nacionalnoj razini (Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, itd.), vremenu donošenja, itd.
Dakle, NOJN koji su korisnici EU sredstava nisu u obvezi primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi, ni cjelokupno niti selektivno, već Pravilnika o javnoj nabavi koji donosi ugovorno tijelo na nacionalnoj razini.
Pravilnici o javnoj nabavi za NOJN su dostupni kao prilozi dokumentacije koja se objavljuje za pojedini Poziv na podnošenje projektnih prijedloga (potencijalnih Korisnika) te će, ukoliko projektni prijedlog bude usvojen i odobren za financiranje iz EU sredstava, postati i prilog tj. sastavni dio ugovora između Korisnika i određene institucije za financiranje EU sredstava s kojom Korisnik potpisuje Ugovor.
Iako inače nije obveznik Zakona o javnoj nabavi, time što je postao Korisnik javnih sredstava iz EU fondova, NOJN Korisnik postaje svojevrsnim javnim naručiteljem. Zbog toga je, prilikom kupnje usluga, roba i radova, obvezan slijediti pravila i načela nabave propisane ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.
Pravilnici o javnoj nabavi oslanjaju se na ista ili vrlo slična normativna rješenja javne nabave: načelo racionalnog i učinkovitog trošenja javnih sredstava, načelo slobodnog kretanja roba i usluga te načelo slobode poslovnog nastana, načelo nediskriminacije i jednakog tretmana, načelo transparentnosti, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti te načelo izbjegavanja sukoba interesa.
Pojedini NOJN Korisnik EU sredstava, dakle poduzetnici odnosno pravne i fizičke osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, u praksi ima jedan pravilnik/prilog tj. pravila ili postupci javne nabave koja se primjenjuju na NOJN. Međutim, važno je napomenuti da se kroz vrijeme sustav korištenja EU sredstava u RH mijenja te su se vrlo često donosile različite verzije pravila nabave za NOJN-ove. Stoga je vrlo važno da Korisnik EU sredstava koji nije obveznik ZJN-a RH prepozna koji pravilnik se odnosi na njega. To je uvijek onaj Pravilnik koji je bio dijelom dokumentacije Poziva za dostavu projektnih prijedloga na koji se javio tj. poslao svoju projektnu prijavu te je taj pravilnik i sastavni dio Ugovora o bespovratnim sredstvima kojeg je potpisao.
Korisnik je obvezan slijediti pravila propisana prilogom Ugovora Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi“ (ili eventualno drugačijeg naziva). S obzirom na mogućnost da različiti natječaji imaju različita propisana pravila, važno je pročitati onaj prilog koji čini sastavni dio Ugovora. Pravila nabave navode i opisuju načela nabave koja je Korisnik obvezan slijediti, postupke nabave, kao i druga pravila koja se trebaju primijeniti.
Dakle, ti pravilnici/prilozi definiraju obaveze koje Korisnik bespovratnih sredstava, koji nije obveznik ZJN-a, mora poštivati za nabave prilikom provedbe svog projekta s obzirom da taj Korisnik u provedbi svog projekta postaje naručitelj roba, usluga i/ili radova te je obavezan postupke nabave istih provesti po zadanim pravilima. Takve obveze se odnose, uglavnom na: proceduru nabave koju je potrebno provest s obzirom na vrijednost nabave tj. da li se predmet nabave (roba, usluge ili radovi) nabavlja putem narudžbenice, putem jednostavnog postupka u kojem se od jednog ponuditelja traži ponuda ili putem postupka koji se mora javno objavljivati te prikupljati više ponuda koje se potom ocjenjuju, pojašnjavaju, odbacuju, rangiraju i u konačnici predlažu za sklapanje ugovora, zatim se definira sadržaj dokumentacije za nadmetanje, određivanje i opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, uvjeti i dokazi sposobnosti ponuditelja, kriteriji za odabir ponude, rokovi za dostavu ponuda, javno otvaranje ponuda, sastav i postupanje odbora za nabavu, odluka o odabiru/poništenju, žalbeni postupak i dr.
Stoga, Korisnik bespovratnih sredstava bi trebao pažljivo proučiti cjelokupni pravilnik/prilog za NOJN kako bi uočio koje se sve određene obaveze primjenjuju na njegov projekt, jer kako je i rečeno, apsolutno sve nabave na projektu financiranom iz EU sredstava, dakle sve nabave usluge, roba i radova u proračunu projekta moraju se kupiti poštujući određena načela i pravila u skladu sa spomenutim Prilogom (pravilnikom).
Može se reći da se proračun projekata poduzetnika često svodi upravo na nabave, s obzirom na to da je za svaku uslugu, nabavu robe ili izvođenje radova obvezno slijediti pravila nabave propisana ugovorom. Samim time, iznosi nabava čine najveći dio troškova projekta. Zbog navedenog, upravljanje nabavama predstavlja za Korisnika iznimno velik rizik neprihvatljivih troškova projekta i izostanka nadoknade sredstava Korisniku, ukoliko svoje nabave nije proveo u skladu s ugovornim obvezama. Osim rizika neprihvatljivosti troškova zbog nepoštivanja pravila nabave, Korisnik svakako treba biti svjestan i još jedne okolnosti, a to je da sami postupci nabave mogu biti dugotrajni i vrlo tehnički zahtjevni, stoga ih treba planirati unaprijed i početi na vrijeme, te ostaviti dovoljno vremena tijekom provedbe projekta za njihovu provedbu.
