Zelena javna nabava je dobrovoljni instrument unutar javne nabave kojim se potiče održiva potrošnja i zaštita okoliša, a u Republici Hrvatskoj je propisana člancima 284. i 287. Zakona o javnoj nabavi. I dok je zelena javna nabava u Hrvatskoj relativno još u povojima, neke zemlje su je već duboko implementirale u svoje postupke nabave. Kad se govori općenito o održivom razvoju, nemoguće je ne spomenuti nordijske zemlje. Prema nekim podacima, još od prije desetak godina, od četiri najuspješnije svjetske zemlje u održivom razvoju, čak tri su bile iz ove zemljopisne regije. Jedna od njih je i Švedska.

Švedska ima veliko iskustvo u zaštiti okoliša. Jedinice lokalne i regionalne samouprave u Švedskoj imaju velike ovlasti i upravo su one zamašnjak koji vodi do dosezanja ambicioznih ciljeva u sferi zaštite okoliša. Zadatak centralne vlasti je dobro definirati i postupno povećavati broj kriterija za zelenu javnu nabavu. Zahvaljujući javno dostupnom servisu na kojem se nalazi velik broj predloženih kriterija, javni naručitelji ne moraju trošiti vrijeme i novac na smišljanje kriterija, već jednostavno biraju između velikog broja već propisanih kriterija.

Već 1995. švedska Agencija za zaštitu okoliša utvrdila je da većina postupaka javne nabave sadrži u sebi neke „zelene“ zahtjeve. Bez obzira na to, išlo se u smjeru još jačeg poticanja zelene javne nabave te je 1998. osnovan Odbor za ekološki održivu javnu nabavu. Njegov zadatak je bio dodatno promovirati zelene kriterije, ali i utjecati na Europsku uniju kako bi se ovi kriteriji uključili u EU direktive.

  1. godine Švedska je usvojila akcijski plan koji je za zadatak imao:
  • Povećanje broja postupaka javne nabave koje sadrže okolišne i održive kriterije
  • Upotreba zelenih kriterija unutar okvirnih sporazuma
  • Povećanje broja državnih organizacija te lokalnih i regionalnih samouprava koje koriste zelene kriterij.

Ovaj akcijski plan je 2013. rezultirao time da je 22% državnih tvrtki, 44% vladinih agencija, 84% lokalnih jedinica i čak 100% jedinica regionalne samouprave koristilo kriterije zelene javne nabave u svojim postupcima.

Primjer 1

Nabava osobnih računala u Švedskoj se odvija putem središnje javne nabave. Ova nabava se provodi u sklopu jednog velikog okvirnog sporazuma, vrijednog oko 250 milijuna eura godišnje. U postupak javne nabave uključeni su zahtjevi vezani uz energetsku učinkovitost i kemikalije u komponentama računala. Zahvaljujući tome, državna tijela su na godišnjoj razini smanjila potrošnju energije za 3 750 MWh. Također, smanjene su emisije broma i klora za 26 tona.

Primjer 2

Počevši od veljače 2009. godine, sva vozila (kupljena ili nabavljena preko leasinga) nabavljena od strane švedske vlade mora biti „zelena“. Također, sva vozila taxi službi, kao i ona namijenjena unajmljivanju, moraju biti ekološki osjetljiva. Vozila na benzin ili dizel ne smiju emitirati više od 120 grama ugljičnog dioksida po kilometru, a lagana komercijalna vozila ne smiju preći granicu od 230 grama po kilometru. Javni nabavljači moraju osigurati da vozila koja se nabavljaju do najveće moguće mjere koriste obnovljiva goriva. Grad Stockholm je 2011. godine nabavljao električna vozila kroz zajedničku nabavu za 296 organizacija. Partneri su zajedno specificirali kriterije, uključujući emisiju ugljičnog dioksida i trošak životnog vijeka vozila. Rezultati iz 2012. pokazuju da je u atmosferu ispušteno čak 34 tone ugljičnog dioksida manje nego godinu prije. Sve ove mjere potakle su ogroman rast industrije koja proizvodi ekološka vozila. Prema podacima iz 2014. godine, 58% autobusa u javnom prijevozu vozilo je na nefosilna goriva, dok je još 2007. ova brojka iznosila 8%.