PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Stupanjem na snagu Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017; dalje u tekstu: Pravilnik) definirana je primjena dijela članka 293. ZJN 2016 koji navodi kako javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od gospodarskih subjekata da dostave dokumentaciju koja nedostaje. Pravilnik u članku 20. izrijekom navodi kako se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne smatraju određenim dokumentima koji nedostaju te je time određeno kako naručitelj ne smije od ponuditelja zatražiti dostavu istih tijekom pregleda i ocjene ponuda. Isto je potvrđeno i u rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (KLASA: UP//II-034-02/17-01/150; UrBr.:354-01/17-10) od 5. travnja 2017. godine.

Zanimljivo je kako se Pravilnik odnosi samo na dio članka 293. ZJN 2016 odnosno ne isključuje primjenu ostatka članka. Drugim riječima, može se zaključiti da iako naručitelji ne mogu tražiti dostavu navedenih dokumenata, odredba ne ograničava naručitelja u traženju dopuna, razjašnjenja ili upotpunjavanja ukoliko su navedeni dokumenti nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine, naravno uz ograničenje  da isto nikako ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave.

Isti članak Pravilnika donosi i druge novitete koji uvelike olakšavaju provođenje postupaka nabave. Jedan od važnijih je i definiranje ažurnih dokumenata koji se navode u članku 265. stavak 1. ZJN 2016 odnosno koje javni naručitelj mora prihvatiti kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje (kao što su npr. izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra; potvrda porezne uprave; izvadak iz sudskog registra). Tako je sada člankom 20. stavkom 9. Pravilnika određeno kako se oborivo smatra da su dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016 ažurirani ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje.

Uz ovo, bitno je osvrnuti se i na odredbu članka 263. stavka 1. ZJN 2016 odnosno članka 20. stavka 1. Pravilnika koji navode da naručitelj, prije donošenje odluke, može, odnosno mora u slučaju nabave velike vrijednosti, zatražiti dostavu ažurnih popratnih dokumenata, osim ako već posjeduje te dokumente. Postavlja se pitanje moraju li onda naručitelji, npr. u slučaju da imaju postupak velike vrijednosti, zatražiti od gospodarskog subjekta koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, dostavu potvrde porezne uprave koja nije starija od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda bez obzira što je gospodarski subjekt u svojoj ponudi već dostavio istu, no s datumom koji pada na dan prije roka za dostavu ponuda.

Drugi dio ove slagalice leži u odredbi članka 20. stavka 3. Pravilnika, koji navodi kako se smatra da naručitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako istima ima izravan pristup elektroničkim sredstvima komunikacije putem besplatne nacionalne baze podataka na hrvatskom jeziku ili putem Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN). Postavlja se pitanje je li neovjerena preslika izvatka iz sudskog registra prevedenog po sudskom tumaču dostavljenog u sklopu ponude putem EOJN ažurni popratni dokument. Pretpostavka je da se isti ne može smatrati istim s obzirom na intenciju nadogradnje EOJN koja je vidljiva iz članka 69. stavka 1. i članka 71. stavka 1. ZJN 2016.

Članak 20. Pravilnika donosi nam i odredbu koja navodi kako ponuditelji mogu ažurirane popratne dokumente dostaviti u neovjerenoj preslici elektroničkim sredstvima komunikacije ili na drugi dokaziv način. Drugi dokaziv način treba sagledati u smislu odredbe članka 59. stavka 1. ZJN 2016 koji navodi kako naručitelj i gospodarski subjekti komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima komunikacije te članka 60. koji određuje pod kojim okolnostima korištenje elektroničkih sredstva komunikacije nije obavezno. Drugim riječima, kod dostave ažuriranih popratnih dokumenata od strane gospodarskih subjekata prva opcija bi uvijek trebala biti dostava putem Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN).

Zadnji novitet koji se veže uz dostavu dokumenata i dokaza odnosi se na dostavu izjave pod prisegom, odnosno izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, a kojom se dokazuje kako gospodarski subjekt ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Republike Hrvatske nije osuđena pravomoćnom presudom za kaznena djela kako ih navodi ZJN 2016 u članku 251. stavku 1.

Prema odredbi članka 20. stavka 10. Pravilnika ovu izjavu može dati osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta kako za gospodarski subjekt tako i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta.

Ovime je na učinkovit način riješeno pitanje naručiteljeva utvrđivanja svih osoba koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponude, a čije izjave bi morao imati kako bi utvrdio kako ne postoje osnove za isključenje. Isto tako, ovime je riješen i administrativni teret na strani ponuditelja, te je olakšan pristup javnoj nabavi, što je i osnovna premisa Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi.