U ovom članku osvrnut ćemo se na traženje jamstava za ozbiljnost ponude u postupcima javne nabave, te poteškoće do kojih može doći kada je ponuditelj zajednica gospodarskih subjekata.
Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16; dalje u tekstu: ZJN 2016) člankom 214. stavkom 1. omogućava naručiteljima da u postupcima javne nabave mogu od gospodarskih subjekata zatražiti dostavu različitih vrsta jamstava, između ostalog: 1. jamstva za ozbiljnost ponude.
Ukoliko naručitelj u postupcima javne nabave koristi mogućnost traženja jamstva, obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti vrstu, sredstvo i uvjete jamstva, s time da ne može odrediti isključivo novčani polog kao jamstvo. Dakle, obvezan je kao sredstvo jamstva uz novčani polog tražiti primjerice dostavu bankarske garancije ili bjanko zadužnice.
ZJN 2016 propisuje da javni naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati dostavu jamstva za ozbiljnost ponude te slučajeve kada se jamstvo može naplatiti i to: za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanja ažuriranih popratnih dokumenata sukladno članku 263. ZJN 2016, neprihvaćanja ispravka računske greške, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na sklapanje i izvršenje.
ZJN 2016 određeno je da slučajevi za koje se jamstvo zahtijeva moraju biti povezani s predmetom nabave, a visina jamstva razmjerna predmetu nabave. Ako tijekom postupka javne nabave istekne rok valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude, javni naručitelj obvezan je prije odabira zatražiti produženje roka valjanosti ponude i jamstva od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana. Ako u tom slučaju prvotno odabrani ponuditelj nije dostavio izjavu o produženju roka valjanosti ponude i jamstvo za ozbiljnost ponude u danom mu roku, naručitelj je obvezan ponovno rangirati ponude, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja, te na temelju kriterija za odabir ponude donijeti novu odluku o odabiru ili, ako postoje razlozi, poništiti postupak javne nabave. Isto postupanje je predviđeno i za slučaj ako prvotno odabrani ponuditelj nije dostavio jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na izvršenje, ako je tako zahtijevano u dokumentaciji o nabavi.
Što se tiče visine jamstva za ozbiljnost ponude, ZJN 2016 određuje da se jamstvo za ozbiljnost ponude određuje u apsolutnom iznosu koji ne smije biti više od 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabave odnosno grupe predmeta nabave ako je predmet podijeljen na grupe. Dostavlja se u pisanom (papirnatom) obliku, neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom na adresu naručitelja, budući da dostava jamstva u elektroničkom obliku još nije moguća.
Naručitelj u dokumentaciji o nabavi obvezno propisuje na koji način gospodarski subjekt ispisuje omotnicu u kojoj dostavlja bankarsku garanciju. Ponuditelj dostavlja jamstvo u zatvorenoj omotnici na kojoj mora biti naznačeno: naziv predmeta nabave i evidencijski broj postupka, s istaknutom napomenom „dio ponude koji se dostavlja odvojeno“. Na poleđini ili u gornjem lijevom kutu omotnice navodi se: naziv, adresa i OIB ponuditelja/zajednice ponuditelja.
Pri dostavi jamstva za ozbiljnost ponude kada jamstvo dostavlja zajednica gospodarskih subjekata, postoje dvije opcije:
- u slučaju zajednice gospodarskih subjekata, jamstvo za ozbiljnost ponude mora glasiti na sve članove zajednice, a ne samo na jednog člana te jamstvo mora sadržavati navod o tome da je riječ o zajednici gospodarskih subjekata;
- svaki član zajednice gospodarskih subjekata dostavlja jamstvo proporcionalno izvršenju svog dijela ugovora.
Žalbeni navod u Rješenju KLASA: UP/II -034-02/17-01/573, URBROJ: 354-01/17-8 od 19. rujna 2017. godine bio je da je odabrani ponuditelj dostavio nevažeće jamstvo za ozbiljnost ponude, budući da je kao nalogodavac naveden samo jedan član zajednice ponuditelja, a ne svi članovi zajednice ponuditelja. Državna komisija je obrazložila da je žalbeni navod osnovan, jer je u dostavljenom jamstvu za ozbiljnost ponude navedeno da je ponuditelj/nalogodavac jedan član zajednice ponuditelja, dok u predmetnom postupku ponuditelja čine dva člana zajednice ponuditelja. Dakle, dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude glasi na jednog člana zajednice ponuditelja dok se drugi član zajednice u jamstvu ne navodi. Kako je naručitelj je tražio naplatu jamstva u osiguranim slučajevima koji se odnose na ponuditelja, jamstvo nije sukladno odredbama dokumentacije o nabavi.
S druge strane u Rješenju KLASA: UP/II-034-02/17-01/122, URBROJ: 354-01/17-7 od 15. ožujka 2017. godine kao žalbeni navod navedeno je da je jedan član zajednice ponuditelja dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude. S obzirom da je u dokumentaciji izričito navedeno da u slučaju zajednice ponuditelja jamstvo dostavlja jedan od članova, a u konkretnom slučaju to je i učinjeno, utvrđeno je da je dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude sukladno traženju iz dokumentacije te je žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.
Dakle valjanost dostavljenog jamstva ocjenjuje se sukladno uvjetima koje je naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi.
Trajanje jamstva za ozbiljnost ponude mora biti sukladno roku valjanosti ponude, pri čemu gospodarski subjekt može dostaviti jamstvo koje je duže od roka valjanosti ponude.
Ukoliko se dogodi da naručitelj produži rok za dostavu ponuda, a ponuditelj je već ishodio jamstvo za ozbiljnost ponude s određenim rokom valjanosti, potrebno je zatražiti od banke produljenje trajanja jamstva. Najčešće u tom slučaju banka izdaje dodatak garanciji, koji sadrži isti broj kao i osnovna garancija i u kojoj je naveden novi rok do kojeg vrijedi izdano jamstvo. U tom slučaju naručitelj mora paziti da dostavi jamstvo za ozbiljnost ponude zajedno sa dodatkom garanciji, na adresu naručitelja, do novog roka za dostavu ponuda, uz napomenu da se dostavlja jamstvo zajedno sa dodatkom garanciji.
ZJN 2016 u članku 217. određuje da je javni naručitelj obvezan vratiti ponuditeljima jamstvo za ozbiljnost ponude u roku od deset dana od dana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno dostave jamstva za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a presliku jamstva obvezan je pohraniti.
