PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Korisnici bespovratnih sredstava koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (NN, broj 120/2016-dalje u tekstu ZJN 2016) u Programskom razdoblju 2014.-20120. za postupke nabave ne primjenjuju odredbe ZJN 2016, već su dužni koristiti postupke nabave za neobveznike ZJN 2016.  Iako je kroz nekoliko zadnjih godina postojalo više verzija Pravilnika, fokus ćemo usmjeriti na Prilog 3, Zajedničkog nacionalnog pravila broj 05, verzija 02. iz travnja 2016., obzirom da je isti u primjeni zadnjih godinu dana te je sastavni dio najvećeg broja objavljenih natječaja. Ovaj prilog je, za razliku od nekih drugih dijelova Zajedničkih nacionalnih pravila (dalje u tekstu: ZNP) javno dostupan na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Spomenuti Prilog na 9 stranica propisuje pragove za nabave (direktna pogodba, postupak na temelju jedne ponude i postupak s objavom Obavijesti o nabavi), obvezni sadržaj Obavijesti o nabavi i Dokumentacije za nadmetanje, rokove za dostavu ponuda, sadržaj Zapisnika o otvaranja i ocjenjivanju ponuda itd. Ni na jednom mjestu Pravilnikom se ne propisuje obveza korištenja uvjeta i dokaza sposobnosti. Korisnik koji se prvi put susreće s nabavama u EU projektima bi nakon upoznavanja s ovim Prilogom mogao steći pogrešan dojam o jednostavnosti ovih postupaka.

Dakle, za sve što nije izrijekom propisano, valja se voditi načelima. Obvezna je primjena sljedećih načela: načela racionalnog i efikasnog trošenja javnih sredstava, načela slobodnog kretanja roba i usluga te slobodnog poslovnog nastana, načela jednog postupanja i nediskriminacije, načela transparentnosti, načela uzajamnog priznavanja, načela izbjegavanja sukoba interesa te načela zaštite tržišnog natjecanja.

Kroz 2015. i veći dio 2016. godine, na snazi je bio prilog Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (tzv. verzija 1.1) koji je na detaljniji način propisivao pravila nabave. Osim gore spomenutih načela, ovaj Prilog je prepoznavao i načelo razmjernosti koje osigurava da svaka mjera, odnosno uvjet koji se odabere bude nužan i prikladan s obzirom na predmet nabave i ciljeve koji se trebaju postići kroz postupak nabave. Ova definicija se prije svega odnosi na određivanje rokova, složenost nabave te uvjete kvalifikacije za potencijalne ponuditelje koji moraju biti razmjerni predmetu nabave. Također, ovim Prilogom je propisano da Dokumentacija za nadmetanje može sadržavati uvjete i dokaze kvalifikacije koje moraju ispunjavati potencijalni ponuditelji (npr. pravne, tehničke, financijske, stručne), a oni moraju biti objektivni, vezani uz predmet nabave i razmjerni predmetu nabave. Ipak, ni ovdje nije detaljno navedeno što znači pojam „razmjerno“ kod određenog uvjeta sposobnosti.

 

Obzirom na nedostatak propisa vezanih za uvjete sposobnosti, kod korištenja postojećeg Priloga prije svega se treba voditi načelima javne nabava. Ipak, kako su i načela prilično široko određena, bez primjene smjernica iz Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa iz područja javne nabave teško je napraviti kvalitetnu Dokumentaciju za nadmetanje. S tim u vezi valja uzeti u obzir 3 vrste sposobnosti iz novog Zakona o javnoj nabavi : 1.) sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti (nekadašnja poslovna i pravna sposobnost); 2.) ekonomska i financijska sposobnost te 3.) tehnička i stručna sposobnost. Uz navedeno, možda i najvažnije od svega jest imati na umu da uvjeti sposobnosti budu razmjerni predmetu nabave. U suprotnom, ukoliko se uvjeti sposobnosti postave nerazmjerno predmetu nabave, velika je mogućnost financijskih korekcija koje Posrednička tijela mogu u kontrolama postupaka naknadno odrediti.

Predmet nabave je taj koji određuje na koji način ćemo postaviti uvjete sposobnosti. Ovdje uvijek treba voditi računa o tome što se nabavlja – roba, usluge ili radovi.

Primjerice, ako nabavljamo računalnu opremu u vrijednosti od 600 tisuća kuna, nema potrebe za dokazivanjem ekonomske i financijske sposobnosti u obliku minimalnog godišnjeg prometa ili traženjem BON2/SOL2. S druge strane, ako su predmet nabave radovi u vrijednosti od 5 milijuna kuna, poželjno je tražiti minimalan godišnji promet ponuditelja, no valja razmisliti koji iznos ćemo kroz ovaj uvjet propisati. Kako bismo pravilno postavili kriterij, na ovom mjestu je najbolje poslužiti se uputama iz ZJN 2016 i podrednih propisa (sve dostupno na http://www.javnanabava.hr/). Ukoliko striktno pratimo odredbe ZJN 2016  i podzakonskh propisa jasno je da ne smijemo tražiti minimalan godišnji promet veći od dvostruke vrijednosti procijenjene vrijednosti nabave. Ako se pridržavamo tih odredaba možemo biti gotovo sigurni da neće doći do financijskih korekcija na ex-post pregledu nabave.

Najčešće se financijske korekcije, vezane uz uvjete sposobnosti, izriču upravo zbog postavljenih uvjeta koji su nerazmjerni predmetu nabave. Kod nabava gdje se zahtijeva ispunjavanje uvjeta koji su previsoki za predmet nabave, kod Posredničkih tijela se javlja sumnja u pogodovanje određenim subjektima kroz kriterije koje mogu ispuniti samo oni (ili nekolicina drugih), čime se direktno nepravedno isključuje velik dio tržišta što dovodi do povrede načela zaštite tržišnog natjecanja.

Iz svega navedenog, razvidno je da je za nabave kod neobveznika ZJN 2016 prije svega potrebno biti detaljno upoznat sa sadržajem Priloga, načelima koja propisuju Prilozi, ali isto tako, preporučljivo je istražiti tržište, upoznati se s predmetom nabave te slijediti smjernice iz ZJN 2016 i podzakonskih propisa iz područja javne nabave.