Zakon o javnoj nabavi  (koji kao službenu pokratu, uređenu u članku 1. stavku 4., ima naziv ZJN 2016.) usvojen je na sjednici Vlade RH 24. studenog 2016. i poslan za žurnu proceduru u Hrvatski sabor. Dana 09. prosinca 2016. izglasan je u Hrvatskom saboru sa 101 glasom ZA, 18 glasova suzdržanih i 3 glasa protiv. ZJN 2016. objavljen je u Narodnim novinama – službenom listu RH – 21. prosinca 2016. u broju 120, sa oznakom NN 120/2016. ZJN 2016., sukladno njegovom članku 452., stupa na snagu 01. siječnja 2017.

ZJN 2016. ima 452. članka, 7 dijelova i 12 priloga. Kvantitativnom tekstualnom usporedbom s prethodnim Zakonom o javnoj nabavi (NN 90/2011) vrlo je ujednačen neovisno o mnogo većem broju članaka i priloga.

Sukladno članku 4. i 5. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (JMNP) za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor Zakon sadrži sve zadane elemente, i to: preambulu, naziv propisa i obuhvatni sadržaj.

Prema zahtjevu iz članka 8. JMNP koji glasi:

„Kada se određuje da se neka direktiva, odnosno drugi obvezujući pravni akt Europske unije nekim propisom preuzima u hrvatsko zakonodavstvo, to se navodi u članku 2. propisa uz obvezu da se točno navede koje se direktive, odnosno akti prenose, odnosno koji njihovi dijelovi. u članku 2. Zakona navodi  se pravna osnova donošenja Zakona sukladno aktima Europske unije.“

i ZJN 2016. u svom 2. članku navodi akte Europske unije s kojima je Zakon usklađen. Nije samo nomotehnička važnost navedenog članka bitna, bitna je i nužnost usklađivanja nacionalnih pravila o javnoj nabavi s važećim EU direktivama i provedbenim uredbama što smo predugo čekali.

O pojmovima u ZJN 2016.

U Općim odredbama Zakona definiraju se temeljni pojmovi i načela, što je osim sukladnosti s JMNP, osobito značajan dio kojem su i autori zakona posvetili posebnu pažnju te razradili značajno veći broj temeljnih pojmova. Pojmovi „neprihvatljiva, nepravilna i neprikladna ponuda“ prečesto mijenjaju svoje značenje i „ulogu“ u izmjenama zakona o javnoj nabavi, te je njihovo definiranje u temeljnim pojmovima osobita pomoć javnim naručiteljima za buduće razumijevanje i primjenu. Definicija pojma „posao“ kod građenja dobila je napokon svoje jasno i nedvojbeno značenje.

Izmjene pojmova koji su već ustaljeni nikada nije popularna radnja, ali izmjene koje su uglavnom logičnog razloga pozdravljamo i lako ćemo prihvatiti, i to:

Zakon o javnoj nabavi (prethodni) ZJN 2016
dokumentacija  za nadmetanje dokumentacija o nabavi
podizvoditelj podugovaratelj
zajednica ponuditelja zajednica gospodarskih subjekata
ovlašteni predstavnici naručitelja stručno povjerenstvo za javnu nabavu
poziv na nadmetanje obavijest o nadmetanju – kao sredstvo poziva na nadmetanje
razlozi isključenja osnove za isključenje
uvjeti sposobnosti kriteriji za odabir
pravna i poslovna sposobnost sposobnost za obavljanje prof. djelatnosti
neuobičajeno niska cijena izuzetno niske ponude
donošenje odluke o odabiru dodjela ugovora
alternativna ponuda varijante  ponuda

Međutim doktrinarno netočan pojam „dodjela ugovora“ nikako ne bi trebao biti u tekstu Zakona. Takav pojam ne postoji ni u pravnoj teoriji ni u pravnoj praksi RH. Naime, ugovori su dvostrano obvezujući pravni poslovi koji nastaju suglasnošću volja ugovornih strana, stoga „dodjela“ nikako niti logično niti pravno ne može postojati. „Dodjela“ je jednostran čin, a naručitelj ipak odabire ponuditelja na temelju njegove obvezujuće ponude, tj. njegove izjave volje.

Razrada ZJN 2016.

Sukladno članku 14. JMNP – ZJN 2016. razrađen je u sedam dijelova, i to 

Dio prvi – OSNOVNE ODREDBE

kao materijalno-pravne odredbe (prava i obveze, zabrane, nadležnosti odnosno ovlaštenja, međusobni odnosi među subjektima prava i subjektima obveza)

Dio drugi i treći – SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA JAVNE NARUČITELJE i

SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA SEKTORSKE NARUČITELJE

kao postupovne odredbe (način i postupak ostvarivanja prava i izvršavanja obveza)

Dio četvrti i šesti PRAVNA ZAŠTITA i PREKRŠAJNE ODREDBE

kao odredbe o nadzoru (zakonitosti, upravnom nadzoru, inspekcijskom nadzoru i specifična inspekcijska ovlaštenja koja nisu uređena zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor)

Dio peti – POLITIKA JAVNE NABAVE

kaoorganizacijske odredbe (osnivanja odgovarajućih tijela i njihove nadležnosti odnosno ovlasti) i

Dio sedmiPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

kao druge odredbe od značaja i u ovisnosti o naravi odnosa koji se uređuju.

Prilozi Zakona navedeni su u članku 1. , a slijede poslije teksta Zakona sljedećim redom:

PRILOG I. POPIS TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVE
PRILOG II. POPIS DJELATNOSTI U GRADITELJSTVU
PRILOG III. POPIS VOJNE OPREME (A) I POPIS PROIZVODA KOJE NABAVLJAJU JAVNI NARUČITELJI U PODRUČJU OBRANE (B)
PRILOG IV. ZAHTJEVI VEZANI UZ ALATE I UREĐAJE ZA ELEKTRONIČKO ZAPRIMANJE PONUDA, ZAHTJEVA ZA SUDJELOVANJE, ZAHTJEVA ZA KVALIFIKACIJU TE PLANOVA I PROJEKATA U PROJEKTNIM NATJEČAJIMA
PRILOG V. SADRŽAJ OBAVIJESTI JAVNE NABAVE
PRILOG VI. SADRŽAJ DOKUMENTACIJE O NABAVI U VEZI S ELEKTRONIČKOM DRAŽBOM
PRILOG VII. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
PRILOG VIII. OBILJEŽJA OBJAVA
PRILOG IX. SADRŽAJ POZIVA NA DOSTAVU PONUDE, NA SUDJELOVANJE U DIJALOGU ILI NA POTVRDU INTERESA SPOSOBNIM NATJECATELJIMA
PRILOG X. DRUŠTVENE I DRUGE POSEBNE USLUGE
PRILOG XI. POPIS MEĐUNARODNIH DRUŠTVENIH KONVENCIJA I KONVENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA
PRILOG XII. REGISTRI

Prilozi zakona pomoćnog su karaktera, a zakoni o javnoj nabavi već tradicionalno imaju priloge. No, ZJN 2016. ima najviše priloga do sada pa i neke koji nisu ni potrebni. Primjerice, smatram, da Prilogu I. Popis državnih tijela i tijela središnje državne vlasti nije mjesto u Zakonu o javnoj nabavi. Popis državnih tijela uređuju sasvim drugi propisi, od Ustava do niza zakona, te se on ovaka kako je naveden u Prilogu I. mogao izostavit. ZJN 2016. u članku 450. navodi da danom njegovog stupanja na snagu prestaje važiti Pravilnik o popisu obveznika javne nabave, pa je pitanje da li su autori Zakona smatrali da možda nije dovoljno definirati obveznike samo od članka 5. do 7. ZJN 2016.

Prilog 3. i 4. nije općeg karaktera, već se odnosi za određenu kategoriju javnih naručitelja, stoga je mogao biti prilog pravilnika, a ne ZJN 2016.

ZAKLJUČAK:

Sustav javne nabave s novim ZJN 2016. dobio je u visokoj mjeri kvalitetnu zakonsku regulativu. Osim pojma „dodjela ugovora“ smatram da ne postoji niti jedna ozbiljna zamjerka u metodološkom i nomotehničkom smislu. Početna kolektivna negativna reakcija javnonabavljača više je odraz neprestanih izmjena u području regulative javne nabave te potrebe ponovnog usvajanja pojmova i regulative, čekanje podzakonskih akata, a posebno rješenja Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave koja je značajan izvor prava za javnu nabavu, odnosno njihov rad.

Tabelarni prikaz dodatnih informacija

PRESTAJE VAŽITI STUPANJEM NA SNAGU ZJN 2016.
članak 6. stavak 9. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (»Narodne novine«, br. 89/12. i 145/14.)
cijeli Uredba o objavama javne nabave (Narodne novine, br. 10/12),
cijeli Pravilnik o popisu obveznika javne nabave (Narodne novine, br. 19/12)
cijeli Pravilnik o primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (Narodne novine, br. 6/12)
cijeli Naputak o postupanju u postupcima javne nabave u slučaju nedostupnosti Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 88/16).
cijeli Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 90/11, 83/11, 143/13 i 13/14).

 

ODGOĐENO STUPANJE NA SNAGU
članka 284. stavaka 4. i 5. do 1. srpnja 2017.
članka 261. do 18. travnja 2018.
članka 269 do 18. listopada 2018.