3. Pregled najvažnijih instituta javne nabave koji su revidirani novim direktivama
- E-Certis
Europska Komisija stavlja na raspolaganje i upravlja elektroničkim sustavom, odnosno e-Certisom[1], koji trenutačno na dobrovoljnoj osnovi ažuriraju i provjeravaju nacionalna tijela. Cilj sustava e-Certis je olakšavanje razmjene potvrda i ostale dokazne dokumentacije koju javni naručitelji često zahtijevaju. Dosadašnje iskustvo ukazuje na činjenicu da dobrovoljno ažuriranje i provjeravanje nije dovoljno kako bi se osiguralo da se e-Certis u potpunosti iskoristi za pojednostavljivanje i olakšavanje razmjene dokumenata posebno za dobrobit malih i srednjih poduzeća[2]. U skladu sa člankom 59. stavak 6. Direktive, države članice stavljaju na raspolaganje i ažuriraju u sustavu e-Certis potpuni popis baza podataka koje sadrže relevantne podatke o gospodarskim subjektima kojima mogu pristupiti javni naručitelji iz drugih država članica. Države članice dužne su, na zahtjev, priopćiti ostalim državama članice sve podatke vezane uz baze podataka iz navedenog članka. Radi olakšavanja prekograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigurati da se podaci vezani uz potvrde i druge oblike dokazne dokumentacije koji se unose u sustav e-Certis stalno ažuriraju.
- Obvezni razlozi isključenja
Člankom 57. stavkom 1. Direktive 2014/24/EU utvrđene su sljedeće osnove za isključenje:
- sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji;
- korupcija;
- prijevare;
- teroristička kaznena djela ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima ;
- pranje novca ili financiranje terorizma;
- dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima.“
Također je propisano da se obveza za isključenjem gospodarskog subjekta primjenjuje ako je osoba osuđena pravomoćnom presudom član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela tog gospodarskog subjekta ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora u njemu. Dakle, proširen je krug osoba u odnosu na koje se utvrđuje ne postojanje obveznog razloga isključenja. Ako uzmemo u obzir da bi naručitelji u postupcima javne nabave velike vrijednosti započetim od 18. travnja 2016. uz odredbe ZJN-a morali uzeti u obzir i odredbe Direktive 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU koje su bezuvjetne i dovoljno određene, a obzirom je jasno određeno koji su to obvezni razlozi isključenja prema odredbama novih Direktiva, te da se isti razlikuju od obveznih razloga isključenja iz trenutno važećeg ZJN-a, jasno je da bi se odredbe kojima se utvrđuju kaznena djela kao razlozi isključenja trebale definirati prema odredbama novih Direktiva. Na kraju napominjemo da sukladno članku 57., stavak 5. Direktive 2014/24/EU javni naručitelji u bilo koje vrijeme tijekom postupka isključuju gospodarski subjekt ako se pokaže da se gospodarski subjekt, s obzirom na djela počinjena ili propuštena bilo prije ili tijekom postupka, nalazi u nekoj od situacija koja predstavlja obvezne razloge isključenja. U tom smislu, a kako se radi o bezuvjetnoj i nedvosmislenoj odredbi Direktive, mišljenja smo da bi naručitelji u dokumentacijama za nadmetanje u postupcima velike vrijednosti trebali predvidjeti ovakvu odredbu.
- Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata
S obzirom na kriterije koji su vezani uz ekonomsku i financijsku sposobnost te tehničku i stručnu sposobnost, gospodarski subjekt može se osloniti, prema potrebi za određeni ugovor, na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihovog odnosa. S obzirom na kriterije koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije ili na relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjekti mogu se, međutim, osloniti samo na sposobnosti drugih subjekata ako će oni obaviti radove ili pružiti usluge kod kojih se traže te sposobnosti. Ako se gospodarski subjekt želi osloniti na sposobnosti drugih subjekata, mora dokazati javnom naručitelju da ima na raspolaganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze tih subjekata u tu svrhu. Javni naručitelj dužan je, u skladu s člancima 59. (ESPD), 60. (načini dokazivanja sposobnosti) i 61. (e-Certis) Direktive, provjeriti ispunjavaju li subjekti čiju sposobnost namjerava iskoristiti gospodarski subjekt relevantne kriterije za odabir te postoje li osnove za isključenje. Javni naručitelj će zahtijevati da gospodarski subjekt zamijeni subjekt koji ne zadovoljava relevantni kriterij za odabir ili za koji postoji obvezujuća osnova za isključenje.
Ovdje ističemo da se radi o odredbi Direktive koje je bezuvjetna te su je naručitelji dužni primjenjivati u postupcima javne nabave velike vrijednosti.
Javni naručitelj može zahtijevati ili država članica može zahtijevati od njega da zahtijeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt za koji postoji neobvezujuća osnova za isključenje. Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnosti drugih subjekata vezano uz kriterije koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost, naručitelji mogu zahtijevati da taj gospodarski subjekt i ti subjekti budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora. Pod istim uvjetima, zajednica ponuditelja može se osloniti na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata. U slučaju ugovora o radovima, ugovora o uslugama i poslovima postavljanja ili ugradnje u kontekstu ugovora o nabavi robe, javni naručitelji mogu zahtijevati da određene kritične poslove obavlja izravno sam ponuditelj, ili ako ponudu dostavlja zajednica ponuditelja, član zajednice.
- Podjela predmeta nabave po grupama
Člankom 46. Direktive za javne naručitelje koji nosi naslov „Razdjela ugovora u grupe“ propisano je da javni naručitelji mogu odlučiti dodijeliti ugovor u obliku odvojenih grupa te da mogu odrediti veličinu i predmet takvih grupa. U slučaju da se predmet nabave ne podjeli u grupe naručitelji u dokumentaciji za nadmetanje stavljaju napomenu o glavnim razlozima za odluku da se ne izvrši razdioba u grupe. Uzimajući u obzir izričaj odredbe stavka 2. članka 46. Direktive, te da se radi o bezuvjetnoj i dovoljno određenoj odredbi Direktive, za zaključiti je da u slučaju da predmet nabave nije podijeljen po grupama naručitelj je obvezan u postupcima nabave velike vrijednosti dati obrazloženje zašto nije predmet nabave podijelio po grupama.
Javni naručitelji navode, u objavi, mogu li se ponude podnijeti za jednu, nekoliko ili za sve grupe. Javni naručitelji mogu, čak i ako se ponude mogu podnijeti za nekoliko grupa ili sve, ograničiti broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju, pod uvjetom da je maksimalan broj grupa po ponuditelju naveden u objavi. Javni naručitelji navode u dokumentaciji za nadmetanje objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeniti kako bi odredili koje će grupe biti dodijeljene ako primjena kriterija za dodjelu vodi tome da se pojedinom ponuditelju dodijeli više grupa od najvećeg mogućeg broja. Napominjemo da obveza obrazloženja ne podjele predmeta nabave na grupe ne postoji za sektorske naručitelje sukladno odredbi članka 65. Direktive 2014/25/EU.
- Kriterij odabira – ekonomski najpovoljnija ponuda
Pojam kriterija odabira ima središnje mjesto u Direktivi. Stoga je važno da se relevantne odredbe predstave na što je moguće jednostavniji način. To se može postići korištenjem terminologije „ekonomski najpovoljnija ponuda” kao glavni koncept, budući da bi ponude naposljetku trebale biti odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski najpovoljnije rješenje između ponuđenih. Sukladno članku 67. Direktive, ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i druge propise o cijeni određene robe ili naknadi za određene usluge, javni naručitelji temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi na ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Ekonomski najpovoljnija ponuda sa stajališta javnog naručitelja utvrđuje se na temelju cijene ili troška, koristeći pristup troškovne učinkovitosti, kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne i/ili socijalne aspekte, povezane s predmetom dotičnog javnog ugovora. Ti kriteriji mogu obuhvaćati, na primjer: kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značajke, dostupnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inovativne značajke te trgovanje i uvjete trgovanja; organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora; ili uslugu nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja. Element troška može biti u obliku fiksne cijene ili troška na temelju čega se gospodarski subjekti nadmeću samo po kriterijima kvalitete.[3] Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom javnog ugovora ako se odnose na radove, robu ili usluge koje se pružaju u okviru tog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u određenom postupku proizvodnje, nabave ili trgovine tim radovima, robom ili usluga ili određenom postupku za drugu fazu njihovog životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja.[4]
[1] Dostupno na http://ec.europa.eu/markt/ecertis/login.do
[2] V. čl. 59. Direktive
[3] Države članice mogu odrediti da javni naručitelji ne smiju koristiti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za dodjelu ili mogu ograničiti njihovu primjenu na određene kategorije javnih naručitelja ili određene vrste ugovora.
[4] V. čl. 67. Direktive
