S obzirom na sve brojnije primjere korištenja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u smislu kriterija kvalitete i njihove ocjene, bit će zanimljivo pratiti praksu primjene kriterija, kao i praksu DKOM-a u žalbenim postupcima. Jedan od primjera predstavlja rješenje o poništenju Odluke o odabiru od 14. srpnja 2017. koje je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM) donijela vezano uz otvoreni postupak javne nabave u predmetu nabave Usluga tehničke pomoći KBC-u Osijek u upravljanju projektom izgradnje i opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica, dnevnih kirurgija KBC-a Osijek, naručitelja KBC Osijek[1].
Kriterij odabira u predmetnom postupku bio je ekonomski najpovoljnija ponuda. Dva su žalbena navoda ocijenjena osnovanima, oba, u bitnom, temeljem nejasnog, odnosno nepotpunog i netransparentnog postupanja naručitelja prilikom dodjele bodova za nefinancijski kriterij kvalitete.
Naručitelj je u okviru kriterija za odabir ponude između ostalih propisao kriterij Specifično iskustvo ključnih stručnjaka, s relativnim značajem 60% u ukupnim kriterijima. Specifično iskustvo propisano je kao kriterij kako bi se osigurala uspješna i pravovremena provedba ugovora o pružanju usluga koje su predmet nabave, a s obzirom na ozbiljnost i složenost projekta za koji će Naručitelj koristiti usluge koje su predmetom nabave, kao i predviđeno trajanje provedbe projekta. Za dokazivanje specifičnog iskustva stručnjaka tražilo se prilaganje životopisa stručnjaka. Za ključnog stručnjaka br. 3 – Voditelj projekta građenja previđeno je bodovanje broja projekata građenja minimalne vrijednosti 40 milijuna kuna za koje je stručnjak bio odgovoran za vođenje, i to tako da se za 1-2 projekta dodjeljuje 5 bodova, 3-4 projekta 10 bodova i za 5 i više projekata 15 bodova. Žalitelj je u svojoj žalbi naveo kako je za navedenog stručnjaka dostavio popis od 5 projekata relevantne vrijednosti za koje smatra da je naručitelj trebao prihvatiti i samim time dodijeliti maksimalnih 15 bodova za ovaj kriterij. Žalitelj također smatra da je Naručitelj, ukoliko je smatrao da neki od navedenih projekata nije prihvatljiv, isto morao obrazložiti u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Kako je to propustio učiniti, žalitelj smatra da je naručitelj postupio suprotno načelu transparentnosti te subjektivno. DKOM je uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrdio kako je žalitelj u pravu kad tvrdi na Naručitelj nije obrazložio razlog iz kojeg je zbog kojeg je žalitelju za ključnog stručnjaka br. 3 – Voditelja projekta građenja dodijelio 5 bodova od maksimalnih 15. Precizno, DKOM je analizom traženih i dostavljenih dokaza (životopis) utvrdio da je zaista navedeno 5 relevantnih projekata koji odgovaraju traženom u kriterijima za odabir ponude te naveo da nije razvidno zbog čega naručitelj nije prihvatio i bodovao sve navedene projekte, stoga je DKOM istaknuo kako Zapisnik o pregledu i ocjeni ne sadrži, sukladno čl. 23. st. 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, analizu razloga zbog kojeg navedenom stručnjaku nije dodijelio maksimalan broj bodova. Ovaj žalbeni navod ocijenjen je osnovanim.
Drugi žalbeni navod koji je DKOM ocijenio osnovanim odnosio se na dio Metodologije i organizacije. Žalitelj je u svojoj žalbi naveo kako je Naručitelj odabranom ponuditelju za navedeni kriterij dodijelio maksimalni broj bodova (20) uz šturo objašnjenje o adekvatnosti, dok je metodologiji žalitelja dodijeljeno 10 bodova uz paušalne naznake eventualnih nedostataka, pri čemu naručitelj nije uputio na koji je to način metodologija i organizacija odstupila od kriterija temeljem koji je bila ocjenjivana (žalitelj pritom tvrdi kako njegova ponuda zadovoljava sve tražene zahtjeve i trebalo joj je biti dodijeljeno maksimalnih 20 bodova). Naručitelj je u svom očitovanju naveo kako je žalitelj, u odnosu na ponudu odabranog ponuditelja, manje precizno i manje detaljno elaborirao razumijevanje cilja, rezultata i svrhe te predviđeni način postizanja postavljenih rezultata i manje detaljno elaborirao rizike i metodologiju upravljanja, kao i predviđeni vremenski okvir, manje je usmjeren na svrhu i ciljeve predmeta nabave, problematika predmeta nabave i pristup njenom rješavanju u skladu je sa zahtjevima dokumentacije za nadmetanje, ali je u odnosu na odabranu ponudu manje detaljno elaborirana itd. U odnosu na prijedlog organizacije, naručitelj navodi kako je žalitelj napravio prijedlog koji je manje detaljan i precizan, a dodane vrijednosti predložene organizacije nisu jasno istaknute (posebice u odnosu na ponudu odabranog ponuditelja). Konačno, naručitelj navodi kako žalitelj nije vrlo precizno pokazao kako predložena organizacija osigurava kvalitetu svih isporučevina, a logistička podrška nije elaborirana do razine „vrlo detaljno“, kako je traženo DzN za dobivanje maksimalnog broja bodova.
DKOM je uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda u odnosu na organizaciju i metodologiju utvrdio kako je Naručitelj ocijenio žalitelja s ocjenom „vrlo dobar“ (za 10 bodova) uz obrazloženje kako je ponuditelj napravio inicijalnu analizu pretpostavki i rizika problematike predmeta nabave i razradio rješenje problematike, ali je propustio temeljitije opisati pruženu podršku u smislu angažmana za podaktivnosti. U segmentu utvrđivanja vremenskog okvira ponuditeljevo je obrazloženje šturo i referira se samo na izvještavanje, dok je u dijelu organizacije žalitelj jasno i detaljno predstavio plan rada, raspoložive resurse i način organizacije rada, dok su uloge i odgovornosti članova zajednice ponuditelja jasno određene. DKOM stoga zaključuje kako naručitelj nije u Zapisniku obrazložio sve predviđene razloge koji su odlučujući za dodjelu ocjene vrlo dobar ili odličan, dok iz obrazloženja bodova nije vidljivo zašto isti ne udovoljava kriterijima za odličnu ocjenu. Prema tome, naručitelj nije sukladno Zakonu o javnoj nabavi dokazao osnovanost dodjele manjeg broja bodova žalitelju niti obrazložio navedene razloge (a uspoređivao je razlike u ponudama odabranog ponuditelja i žalitelja, iako isto nije predvidio dokumentacijom za nadmetanje, već je predviđena objektivna ocjena zasebno za svaku ponudu temeljem prethodno utvrđenih kriterija).
Sukladno navedenom rješenju, važno je uočiti kako praksa pokazuje nužnost jasnog postavljanja kriterija kvalitete sa strane naručitelja, koji će omogućiti jasnu i transparentnu ocjenu ponuda, kao i da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda nužno valjano, transparentno i sukladno zadanim kriterijima za odabir ponude obrazložiti dodijeljenu ocjenu, odnosno bodove.
[1] broj objave 2016/S 002-0030158
