U radu se ukratko opisuju odredbe vezane uz odabir ponude prema važećem Zakonu o javnoj nabavi, Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ te Nacrtu prijedloga novog Zakona. Očekivane promjene trebale bi imati značajan utjecaj na praksu provedbe postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Kriteriji za odabir ponude
U važećem Zakonu o javnoj nabavi [4] zakonodavac u članku 82. propisuje da javni naručitelj, u slučaju da bira sa svojeg stajališta ekonomski najpovoljniju ponudu, pri odabiru ponude može koristiti različite kriterije povezane s predmetom nabave. Drugu mogućnost koju zakonodavac dopušta je odabir ponude s najnižom cijenom. Ukoliko se javni naručitelj odluči za odabir ekonomski najpovoljnije ponude obvezan je unaprijed u odgovarajućim dokumentima (primjerice u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje) navesti relativni značaj koji pridaje svakom pojedinom kriteriju. Značaj se obično zadaje maksimalnim brojem bodova koji ponuda može ostvariti na temelju vrijednosti kriterija. Ako značaj kriterija nije moguće, dokazivo, izraziti određivanjem raspona s odgovarajućom maksimalnom razlikom potrebno je navesti sve kriterije po redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog. Kriteriji za odabir ne smiju biti diskriminirajući i moraju biti povezani s predmetom nabave.
U Službenom listu Europske unije L 94 od 28. ožujka 2014. godine [3] objavljene su tri nove direktive vezane uz područje javne nabave: Direktiva 2014/24/EU (nadalje Direktiva) koja se odnosi na javne naručitelje, Direktiva 2014/25/EU za sektorske naručitelje i Direktiva 2014/23/EU vezana uz koncesije. Članak 67. Direktive određuje da ˝javni naručitelji temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi na ekonomski najpovoljnijoj ponudi˝. Navedeno bi moglo dovesti do pomisli da je novom Direktivnom ukinuta mogućnost odabira ponude samo na temelju jednog kriterija – cijene. U nastavku je iskazano da je jedna od mogućnosti utvrđivanja ekonomski najpovoljnije ponude na temelju cijene ili troška. Nadalje, Direktiva navodi da države članice mogu odrediti da javni naručitelji ne smiju koristiti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za dodjelu ili mogu ograničiti njihovu primjenu na određene kategorije javnih naručitelja ili određene vrste ugovora. Direktiva također iskazuje mogućnost utvrđivanja ekonomski najpovoljnije ponude uključivanjem najboljeg omjera između cijene i kvalitete koji se ocjenjuje na temelju kriterija, a kojim javni naručitelji mogu obuhvatiti 1) kvalitetu (primjerice tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne karakteristike), 2) organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju ugovora te 3) uslugu nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke ili rok izvršenja.
Rok za transpoziciju direktiva u nacionalno zakonodavstvo država članica bio je 18. travnja 2016. godine. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 8. lipnja 2016. prihvaćen je Prijedlog zakona o javnoj nabavi. Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi [1] u članku 283. kao kriterij za odabir ponude određuje odabir ekonomski najpovoljnije ponude. U članku 284. propisuju su odredbe vezane uz odabir sukladno Direktivi uz dodatni navod u stavku 4. Prema tom stavku javni naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude, osim u iznimnim slučajevima navedenima u stavku 5. Relativni ponder cijene ili troška, kada cijena ili trošak nije jedini kriterij, ne smije biti veći od 90%.
Odabir ponuda na temelju više kriterija, tj. odabir ekonomski najpovoljnije ponude, u 2015. godini prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu [2] nije bio često primjenjivan. Prema izvješću, ˝kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) u ukupnom broju objavljenih ugovora (15.485) zastupljen je u svega 369 objava, odnosno 2,4%, a vrijednosno svega 7,8%.˝ Promjene vezane uz odabir ponuda trebale bi imati veliki utjecaj na praksu provedbe postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju. U Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga Zakona, prema članku 452., predviđeno je razdoblje prilagodbe. Spomenute odredbe trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Zaključak
Proučavanjem trenutne zakonske regulative, usmjerenja od Europske komisije te Nacrta prijedloga Zakona može se zaključiti da će u narednom razdoblju način odabira ponuda biti značajno promijenjen. Očekuje se češće uzimanje dodatnih kriterija, kao što su kriteriji kvalitete, kvalifikacija osoblja angažiranog izvršenju ugovora te usluge nakon prodaje i drugih sličnih kriterija u razmatranje pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude.
Reference
- E-Savjetovanja, Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi, dostupno na https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3159 dana 23. rujna 2016.
- Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, Statičko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu, dostupno na http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/Statisticko_izvjesce_JN-2015.pdf dana 23. rujna 2016.
- Službeni list Europske unije L 94, Svezak 57. Direktiva 2014/24/EU, hrvatsko izdanje, dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:094:FULL &from=HR dana 23. rujna 2016.
- Zakon o javnoj nabavi (NN br 90/2011, 83/2013, 143/2013, 13/2014) dostupno na http://www.javnanabava.hr/default .aspx?id=3414 dana 23.rujna 2016.
