PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Sažetak. U radu se ukratko opisuju prednosti i nedostaci ograničenog postupka, za koje nabave je ograničeni postupak prikladniji od otvorenog, kratak hodogram aktivnosti kroz postupak te usporedba starih i novih odredbi Zakona o javnoj nabavi vezano za ograničeni postupak.

Uvod

Jedan od najrjeđe korištenih postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj je definitivno ograničeni postupak javne nabave. Prema statističkim izvješću javne nabave za 2015. godinu, od ukupnog broja ugovora samo je 234 ugovora o javnoj nabavi sklopljeno nakon provedenog ograničenog postupka. U postocima to je samo 1.51% od ukupnog broja ugovora, a po vrijednosti ugovora, 4.85% ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora odnosi se na ugovore sklopljene putem ograničenog postupka. Iako su te vrijednosti još uvijek premale, vidi se lagani porast u odnosu na prošle godine. Zašto je to tako? Jednostavno. Ovaj postupak traje duže od otvorenog postupka, ima više faza u kojima se natjecatelji, kasnije ponuditelji mogu žaliti i naručitelji jednostavno ne žele prolaziti kroz sve to. Radije koriste otvoreni postupak.

Faze

Zašto onda ograničeni postupak kad se do istog ugovora može doći kraćim i jednostavnijim otvorenim postupkom?  Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo prvo iznijeti nekoliko podataka o ograničenom postupku:

  1. Radi se o „dvofaznom“ postupku.
  2. Postupak se odvija u dvije faze, tzv. Otvorena faza u kojoj mogu sudjelovali svi zainteresirani gospodarski subjekti i druga, zatvorena faza, u kojoj sudjeluju samo ozbiljni, sposobni subjekti koji su svoju sposobnost dokazali u prvoj fazi i koje je naručitelj pozvao da dostave svoje ponude.
  3. U otvorenoj fazi natjecatelji dokazuju svoju sposobnost na temelju propisanih uvjeta. Naručitelj na temelju propisanih uvjeta i pristiglih zahtjeva za sudjelovanjem u postupku utvrđuje sposobne natjecatelje, te ukoliko je naručitelj ograničio broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati u drugu fazu, obavezno se vrši rangiranje sposobnih natjecatelje po unaprijed utvrđenim i nediskriminirajućim kriterijima. Na temelju pregleda sastavlja se Zapisnik o pregledu i ocijeni zahtjeva na način da se natjecateljima onemogući uvid u podatke o ostalim dostavljenim zahtjevima. Na ovaj način identitet potencijalnih ponuditelja ostaje tajan sve do javnog otvaranja ponuda. Otvaranje zahtjeva za sudjelovanjem nije javno.
  4. Natjecateljima koji neće biti pozvani u drugu fazu naručitelj obavezno šalje Odluku o nedopustivosti sudjelovanja sa razlozima zašto nije pozvan u drugu fazu.
  5. Natjecateljima koji su prošli u drugi krug, naručitelj poziva na dostavu ponude na način da se onemogući uvid u podatke o ostalim natjecateljima. Nakon isteka roka za dostavu ponuda, održava se javno otvaranje ponuda te se postupak nadalje odvija kao otvoreni postupak.
  6. Sve navedene faze odvijaju se kroz EOJN.

Iz ovog kratkog pregleda ograničenog postupka vidljivo je da za razliku od otvorenog postupka, ovaj postupak ima tu međufazu u kojoj naručitelj, ukoliko je dobro propisao uvjete u DZN i kriterije za rangiranje može nastaviti postupak sa najsposobnijim natjecateljima što bi mu trebalo uvelike olakšati posao u drugoj fazi i što bi trebalo rezultirati i boljim ponudama.

Ovdje treba napomenuti da po „starom“ Zakonu o javnoj nabavi žalba na Odluku o nedopustivosti sudjelovanja ne zaustavljala postupak dok po novom Zakonu takva žalba zaustavlja postupak pa će to možda dodatno obeshrabriti naručitelje da koriste ovaj postupak.

Razlozi za odabir postupka

Prije smo postavili pitanje zašto bi naručitelj koristio ograničeni postupak kad isto može ugovoriti putem otvorenog postupka u kraćem vremenu i sa manje mogućnosti žalbe. Autor ovog teksta razloge vidi u sljedećem:

  1. Jaka konkurencija. Ukoliko postoji velika i jaka konkurencija na tržištu, i ukoliko koristite otvoreni postupak možete očekivati veliki broj ponuda koje ćete morati pregledati što će vas koštati i vremena i živaca. Ako koristite ograničeni postupak, dio ovog posla odraditi ćete u prvoj fazi i tako odabrati samo one najsposobnije s kojima ćete nastaviti postupak. A kako koristite mogućnost rangiranja po objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima, prisiliti ćete natjecatelje da se stvarno potrude i sastave svoje zahtjeve za sudjelovanjem na najbolji mogući način. Nitko od njih ne može naknadno reći da nije znao da će zahtjevi biti rangirani po npr. vrijednostima referenci koje zadovoljavaju, iskustvu predloženih stručnjaka i sl.
  2. Veliki i složeni ugovori. Ugovori velike ekonomske vrijednosti i/ili visoke tehničke ili organizacijske sposobnosti: građevinski projekti (radovi i usluge), zahtjevni IT sustavi, JPP ugovori i sl. U ovom slučaju smanjuju se napor, vrijeme i troška gospodarskih subjekata koji izrađuju prvo zahtjev za sudjelovanjem u postupku a ne odmah cijele ponude (jamstva i sl). A istovremeno naručitelj ima dodatnog vremena da „popegla“ dokumentaciju za podnošenje ponuda, projektni zadatak i sl. budući da ista mora biti gotova tek do slanja poziva na dostavu ponuda odabranim natjecateljima.
  3. Zaštita povjerljivih informacija naručitelja. Uvijek postoje oni postupci nabave kada naručitelj ne želi ili ne može javno objaviti cijelu dokumentaciju. Ovo pogotovo vrijedi za sektorske naručitelje koji su ujedno obveznici Zakona o javnoj nabavi i koji sudjeluju na tržištu. Naravno da u tom slučaju ne žele javno objaviti podatke svojoj konkurenciji koja to ne mora jer nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Ovaj postupak može se koristiti kada naručitelj ne može javno objaviti sve podatke (poslovna tajna) pa se u otvorenoj fazi navodi da će odabrani natjecatelji prije preuzimanja dokumentacije za podnošenje ponude potpisati npr. Sporazum o povjerljivosti. Predmeti nabave ovom slučaju mogu biti: marketinške usluge, nadogradnja postojećih IT i sigurnosnih sustava i sl.
  4. Nabava za potrebe obrane i sigurnosti. Ovaj dio određuje zasebna Uredba.

Zaključak

Iako je ovaj postupak dugotrajniji, iako je više faza u kojima su moguće žalbe, pa čak i sad po novom kad žalba na Odluku o nedopustivosti sudjelovanja zaustavlja postupak, smatram da je ovaj postupak puno bolji u gore navedenim slučajevima. Istina, ukoliko ste zatrpani poslom i poslove javne nabave obavljate uz svoje ostale poslove, onda je lakše provesti otvoreni postupak, ali ovaj postupak nudi mnoge mogućnosti kako ipak možete postići onaj malo bolji i kvalitetniji ugovor. Istina da će trajati skoro pa duplo dulje nego otvoreni postupak, ali ako se kvalitetno odradi dokumentacija i izradi dobra tehnička specifikacija, onda ovaj postupak vrijedi provesti.

Reference

  1. Materijali za predavanje „Nabava usluga provedbom ograničenog postupka  javne nabave“, SAFU, 12.10.2016, predavač Saša Mesarić.
  2. Zakon o javnoj nabavi, NN 120/16.