PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

S obzirom na konstantno i učestalo korištenja instituta „zajedničke ponude“, odnosno udruživanja gospodarskih subjekata u zajednicu ponuditelja s ciljem ispunjavanja kriterija za odabir propisanih dokumentacijom o nabavi, nailazimo često, osim poteškoća vezanih za jamstvo za ozbiljnost ponude, i na poteškoće vezane uz predaju drugih dokumenata ponude, odnosno potpisivanje istih u slučajevima zajednice gospodarskih subjekata.

Jedan od primjera predstavlja rješenje o odbijanju žalbe kao neosnovane UP/II-034-02/19-01/636 od 16. rujna 2019. godine koje je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM) donijela vezano uz otvoreni postupak javne nabave u predmetu nabave: Razvoj vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Pleternica – rekonstrukcija te proširenje sustava odvodnje otpadnih voda.

Sukladno članku 3. točki 8. ZJN 2016 (u daljnjem tekstu: Zakon), gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Zakon u članku 50. propisuje da naručitelj ne smije zahtijevati da zajednica gospodarskih subjekata ima određeni pravni oblik u trenutku dostave ponude ili zahtjeva za sudjelovanje, ali može zahtijevati da ima određeni pravni oblik nakon sklapanja ugovora u mjeri u kojoj je to nužno za uredno izvršenje tog ugovora.

Zajednica gospodarskih subjekata može se osloniti na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata pod uvjetima određenim Zakonom i dokumentacijom o nabavi. Ponudbeni list zajednice gospodarskih subjekata mora sadržavati podatke iz članka 7. stavka 2. točke 2. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave za svakog člana zajednice uz obveznu naznaku člana koji je voditelj zajednice te ovlašten za komunikaciju s naručiteljem.

Naručitelj je u konkretnom postupku nabave, na koji se odnosi ranije navedeno rješenje DKOM-a, u dokumentaciji o nabavi predvidio obrazac Sporazuma, odnosno Ugovora. Odabrani ponuditelj, zajednica ponuditelja, dostavila je sporni obrazac Sporazuma, odnosno Ugovora u svojoj ponudi, ispunjen i potpisan od strane ovlaštenog predstavnika jednog izvođača odnosno jednog gospodarskog subjekta, člana zajednice ponuditelja. Žalitelj je izjavio žalbu na činjenicu da je Sporazum potpisao samo jedan gospodarski subjekt, pri čemu nije bilo navedeno da se isti potpisuje u ime zajednice ponuditelja, odnosno nije bio potpisan od strane svih članova zajednice ponuditelja. DKOM smatra kako navedeno ne predstavlja nedostatak koji utječe na valjanost ponude, budući je iz Uveza ponude vidljivo kako se radi o zajednici ponuditelja koja je sastavljena od dva gospodarska subjekta, kako Obrazac Sporazuma predstavlja prijedlog Ugovora, ne i konačni Ugovor, te kako su u ponudi priloženi ESPD obrasci za oba člana zajednice ponuditelja te je predmetni žalbeni navod neosnovan.

U konkretnom slučaju prema dokumentaciji o nabavi radi se o potpisivanju prijedloga Sporazuma odnosno Ugovora koji nije bio potpisan u ime zajednice ponuditelja već od strane jednog člana zajednice, međutim postavlja se pitanje što bi se desilo u slučaju da se radilo o dokumentu vezanom za kriterij za odabir ponude. Uzmimo za primjer da se radi o izvođenju radova i da je ponudu predala zajednica ponuditelja.

Kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude dokumentacijom o nabavi propisan je jamstveni rok, pri čemu ponuda s najdužim jamstvenom rokom dobiva najviše bodova. Kao dokaz u ponudi prilaže se izjava o duljini trajanja jamstvenog roka. Jamstveni rok daje se za cjelokupan predmet nabave. Ponudu je predala zajednica ponuditelja i izjavu o jamstvenom roku dao je jedan od članova zajednice ponuditelja te istu uredno potpisao. Pri pregledu i ocjeni ponuda naručitelj ne smije zahtijevati nikakav oblik od zajednice ponuditelja, dakle naručitelj ne zna međusobni odnos članova zajednice, niti postoji njihova solidarna odgovornost obzirom ZJN 2016 isto ne propisuje. Tijekom pregleda i ocjene naručitelj prihvati priloženu izjavu potpisanu od jednog člana zajednice ponuditelja, ponuda zajednice ostvari najveći broj bodova i bude odabrana kao ekonomski najpovoljnija ponuda te se sa zajednicom ponuditelja zaključi ugovor o izvođenju radova. Postupak nabave je završen i započinje izvršenje ugovora.

S obzirom na to da je samo jedan član zajednice ponuditelja, sada izvršitelj, dostavio izjavu o trajanju jamstvenog roka za izvedene radove, a ne cijela zajednica, odnosno na izjavi nije navedeno da se ista daje u IME zajednice ponuditelja, prilikom izvršenja ugovora drugi članovi zajednice koji nisu bili upoznati s tom činjenicom mogu uskratiti davanje jamstva na izvedene radove u roku u kojem ih je ponudio drugi član zajednice, odnosno mogu dati kraći rok jamstva i pri tome dovesti u pitanje samo izvršenje cijelog ugovora odnosno posljedično može doći do naplate jamstva za uredno izvršenje ugovora odnosno jamstva za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku.

Zaključno, iako navedenim rješenjem DKOM smatra kako nije potrebno da u slučaju zajednice ponuditelja pojedine obrasce odnosno nacrte Ugovora koji su sastavni dio dokumentacije o nabavi potpišu svi članovi zajednice ponuditelja, ili barem u IME zajednice ponuditelja, te s obzirom na to da naručitelj u trenutku pregleda i ocjene ponuda ne smije zahtijevati da zajednica gospodarskih subjekata ima određeni pravni oblik, odnosno naručitelj u trenutku pregleda i ocjene ponuda ne zna jesu li svi članovi zajednice ponuditelja suglasni s onim što potpisuje jedan od članova, otvara se potencijalni problem prilikom izvršenja ugovora ukoliko svi članovi zajednice ponuditelja nisu bili upoznati s obvezama preuzetim od strane jednog člana zajednice. Naručitelji ne bi trebali uzeti kao praksu prihvaćanje takvih Izjava odnosno sastavnih dijelova ponuda. S obzirom na to da ne postoji obveza solidarne odgovornosti članova zajednice ponuditelja, natjerati jednog člana zajednice da izvrši, odnosno prihvati obvezu drugog člana zajednice, odnosno da osigura jamstvo na radove koje je izvršio u trajanju na koje se obvezao drugi član zajednice, iako sam na to ne pristaje, u praksi može biti teško izvedivo.

Moguća i preporučljiva zaštita naručitelja od navedene situacije može biti propisivanje solidarne odgovornosti članova zajednice ponuditelja u dokumentaciji o nabavi, kako bi se zaštitili od opisane situacije, te kako bi izbjegli eventualne probleme u izvršenju ugovora, odnosno kako u konačnici ne bi došlo do raskida ugovora.