PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Zakon o javnoj nabavi (nadalje: Zakon) uređuje postupke sklapanja ugovora o javnoj nabavi, koji je sukladno članku 2. točki 26. Zakona, naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga. U smislu navedenog temeljnog pojma, Zakon je provedbeni propis čija svrha i konačni cilj je sklapanje ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnih sporazuma. S obzirom da je člankom 105. stavkom 1. Zakona određeno da ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, Naručitelji su često u nedoumici: objaviti nacrt ugovora o javnoj nabavi u dokumentaciji za nadmetanje te na taj način zadovoljiti navedeni zakonski osnov ili isti sastavljati naknadno po izvršnosti odluke o odabiru i usuglašavati njegove odredbe sa odabranim ponuditeljem a sukladno dokumentaciji za nadmetanje?

Prakse su različite, iako primarno navedenu dilemu Naručitelja potrebno je sagledati iz eventualnog zakonskog osnova. Za razliku od sustava koncesija, a koji predstavlja javnu nabavu u širem smislu, u kojem je nacrt ugovora o koncesiji obvezni sadržaj dokumentacije za nadmetanje te je svrha navedenog želja da se onemogući sklapanje ugovora o koncesiji s drugačijim sadržajem no što je to bilo određeno u postupku davanja koncesije odnosno da se to ne može učiniti aneksima ugovora, usporedni podzakonski akt u sustavu javne nabave- Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (”Narodne novine” br. 10/12.)- nadalje: Uredba,  u članku 3. stavku 2. određuje da dokumentacija za nadmetanje može sadržavati obrasce, predloške zahtijevanih dokumenata, izjava i sl. te prijedlog ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnog sporazuma. Dakle, objava nacrta ugovora o javnoj nabavi u dokumentaciji za nadmetanje diskrecijska je odluka Naručitelja. Načelno, objavom nacrta ugovora o javnoj nabavi u dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj, primarno, određuje sve uvjete koji su u vezi sa izvršenjem ugovora a koji su zainteresiranim gospodarskim subjektima bitni za formiranje ponude, te, eventualno, otklanja mogućnost dugotrajnih pregovora oko usuglašavanja pojedinih odredbi ugovora o javnoj nabavi sa odabranim ponuditeljem po izvršnosti odluke o odabiru. Naručitelji, najčešće, upravo zbog ove druge navedene okolnosti, objavljuju nacrt ugovora o javnoj nabavi kao sastavni dio dokumentacije za nadmetanje iako je temeljna pretpostavka za njegovu objavu određena člankom 2. stavkom 1. Uredbe koja određuje da se dokumentacija za nadmetanje izrađuje se na način da sadrži sve potrebne podatke koji gospodarskom subjektu omogućavaju izradu zahtjeva za sudjelovanje i/ili ponude. Pritom, važno je napomenuti, da istekom roka za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju za nadmetanje, nacrt ugovora o javnoj nabavi je usvojen i, u konačnici, potvrđen, te dostavom ponude kao izjave volje ponuditelja, smatra se da su naručitelj i ponuditelj usuglasili uvjete izvršenja ugovora. Dakle, na postupak sklapanja ugovora primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi, a na izvršenje ugovora opći propis obveznog prava pa se ugovor o javnoj nabavi tretira kao i svaki drugi građanskopravni ugovor, na koji se većim dijelom primjenjuju pravila građanskog odnosno obveznog prava. U svezi sa svim navedenim, a sukladno već prethodno navedenom zakonskom osnovu iz članka 105. stavka 1. Zakona, Naručitelj je objavom nacrta ugovora o javnoj nabavi u dokumentaciji za nadmetanje, otklonio mogućnost nepoštivanja zakonske obveze, a čije se  nepridržavanje prekršajno sankcionira sukladno članku 182. stavku 11. Zakona. U praksi postoje slučajevi kada su Naručitelji mijenjali sadržaj ugovora o javnoj nabavi iako je isti u nacrtu bio sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, pa je najčešće pitanje u svezi sa navedenim postupanjem naručitelja: da li izmjenama ugovora o javnoj nabavi naručitelj sklapa ugovor o javnoj nabavi koji je suprotan članku 105. stavku 1. Zakona, odnosno jesu li uopće dozvoljene izmjene ugovora o javnoj nabavi, i u kojoj mjeri, ukoliko se smatra da je isti, u nacrtu, a u smislu članka 247. Zakona o obveznim odnosima, sklopljen jer su se ugovorne strane usuglasile o bitnim sastojcima ugovora?

Koji su, zapravo, bitni sastojci ugovora o javnoj nabavi? Kako je već prethodno spomenuto, na postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi, a na izvršenje ugovora opći propis obveznog prava. Dakle, Zakon o javnoj nabavi i njegovi podzakonski akti, izrijekom, ne navodi obvezni sadržaj ugovora o javnoj nabavi. Pa što onda ugovor o javnoj nabavi mora sadržavati? Ugovor mora sadržavati sve odredbe potrebne za njegovo učinkovito izvršenje jer, sukladno članku 105. stavku 2. Zakona, ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu  s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Ugovor o javnoj nabavi iako ima neke elemente upravnog ugovora, u režimu je građansko- pravnih ugovora. Člankom 105. stavkom 8. Zakona propisano je da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi uz odredbe Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. Primarno, Naručitelj je obvezan, u smislu sadržaja ugovora o javnoj nabavi, isti uskladiti sa sadržajem dokumentacije za nadmetanje na način da definira obveze i odgovornosti ugovornih strana. Ugovor o javnoj nabavi, dakle, sadržajem se ne razlikuje od drugih građansko- pravnih ugovora, uz iznimku, što se u smislu članka 252. Zakona o obveznim odnosima sklapa u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, odnosno u smislu Zakona o javnoj nabavi, po izvršnosti odluke o odabiru. Pa tako, ugovor o javnoj nabavi sadrži sljedeće odredbe:

PREDMET
  • opis predmeta nabave
  • tehničke specifikacije
  • troškovnik
VRIJEDNOST
  • cijenu i način određivanja cijene
  • valuta
KOLIČINE
  • količina predmeta nabave (okvirna ili točna)
PLAĆANJE
  • rok, način i uvjeti plaćanja
ROK
  • rok isporuke robeili trajanje ugovora
  • rok početka isporuke robe, ako je moguće
PODIZVODITELJ/I
  • podaci iz članka 86. stavak 4. ZJN obvezni su sastojci ugovora o javnoj nabavi
  • neposredna plaćanja podizvoditelju su obvezna, u slučaju kada se dio ugovora daje u podugovor
MJESTO
  • mjesto isporuke robe, ako je poznato
JAMSTVA
  • vrsta, sredstvo i uvjeti jamstva, ako su tražena
OSTALE POSEBNE ODREDBE
    • posebni i ostali uvjeti za izvršenje ugovora
    • uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima
  • navod o primjeni uzanci (trgovačkih običaja), ako će se primjenjivati

Zaključno, a u svezi sa pitanjem smije li Naručitelj mijenjati sadržaj ugovora o javnoj nabavi iako je isti u nacrtu bio sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, izvodi se zaključak da navedeno postupanje naručitelja nije dozvoljeno, iznimno, zbog otklanjanja propusta i nedostataka u sadržaju nacrta ugovora o javnoj nabavi zbog neusklađenosti sa odredbama dokumentacije za nadmetanje.