„Ekonomski najpovoljnija ponuda“, priručnik s praktičnim primjerima, objavljen je na Portalu javne nabave 2. kolovoza 2017. godine (http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=6156), a izrađen u sklopu projekta „Jačanje administrativnih kapaciteta u sustavu javne nabave RH s naglaskom na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude“ Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta uz tehničku pomoć zajednice Projekt jednako razvoj d.o.o., Algebra d.o.o., Blink d.o.o. i Pučko otvoreno učilište Algebra.

Priručnik je izrađen u svrhu jačanja administrativnog kapaciteta dionika u sustavu javne nabave, a s ciljem poboljšanja praktične primjene kriterija ekonomski najpovoljnije ponude i unapređenjem kvalitete procesa odabira gospodarskih subjekta u postupcima javne nabave čime bi se posredno omogućilo povećanje efikasnosti trošenja osiguranih javnih sredstava kroz sustav javne nabave.

Priručnik „Ekonomski najpovoljnija ponuda“ razvijen je temeljem podataka dobivenih kroz analizu stanja u području javne nabave na temelju istraživanja u kojem je sudjelovalo 623 aktivnih javnih i sektorskih naručitelja (preko 50% svih aktivnih naručitelja u RH). Istraživanjem je ispitano koji su to najčešće nabavljani predmeti nabave, zatim problemi u praktičnoj primjeni ENP kriterija (problemi i razlozi niskog korištenja, prijedlozi poboljšanja), te poteškoće s kojima se naručitelji susreću kod određivanja i dokazivanja financijske i tehničke te stručne sposobnosti gospodarskih subjekata.

U konačnoj verziji, za koju je predviđeno da će se s vremenom dopunjavati i unapređivati, priručnik sadrži praktične primjere ENP kriterija za neke od najčešće korištenih kategorija, odnosno predmeta nabave, određivanje i dokazivanje uvjeta sposobnosti gospodarskih subjekata, te probleme i nepravilnosti u pripremi kriterija ENP-a.

U uvodnom dijelu u priručniku se daje pravni okvir za primjenu ENP kriterija te informacije o utjecaju različitih faktora na odabir ponude, kao i na kriterije za odabir ponude (utjecaj predmeta nabave, procijenjene vrijednosti nabave, različitih postupaka i dr.).

U drugom dijelu priručnik daje informacije o potrebama planiranja u javnoj nabavi i prethodnoj analizi tržišta kao preduvjetu određivanja adekvatnih kriterija u samom postupku nabave. Također, posebno se pojašnjavaju tri faze u definiranju uvjeta dokumentacije o nabavi: izrada osnova za isključenje i kriterija za odabir gospodarskog subjekta (uvjeta sposobnosti), zatim izrada tehničkih specifikacija te konačno izrada kriterija ENP-a. Pritom se posebno ističe važnost pripreme kvalitetnih tehničkih specifikacija temeljem koji je moguće izraditi odgovarajuće kriterije ekonomski najpovoljnije ponude (uzimajući u obzir da je tehničke uvjete nužno postaviti na način koji ne ograničava konkurenciju te dajući uputu na koji način izbjeći tipične zamke u pripremi tehničkih specifikacija).

Nadalje, u priručniku se daje uputa o načelima i načinima određivanja omjera cijene i kvalitete, relevantnoj sudskoj praksi u određivanju navedenih kriterija, primjerima modela usporedbe, definiranju kriterija kvalitete te načinu izračuna ukupnog broja bodova za svaku ponudu temeljem određenog relativnog značaja kriterija. Konačno, daje se uputa o ocjeni ponuda temeljem određenog kriterija ENP-a te načinu ocjene kriterija koji se mogu smatrati subjektivnima.

U trećem dijelu priručnika daju se primjeri određivanja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude za odabrane kategorije nabave:

  • Nabavu energenata
  • Tehničke usluge
  • Izgradnju i opremanje dječjih vrtića
  • Radove na izgradnji i/ili održavanju cesta i autocesta
  • Nabavu informatičke opreme
  • Informacijske tehnologije – softver.

 

Navedene kategorije nabave određene su temeljem statističkih podataka i istraživanja koje je uključilo sve aktivne naručitelje, a kojim je utvrđeno koji su najčešće nabavljani predmeti nabave, ili predmeti nabave s najvećim vrijednostima. Odabranim primjerima cilj je dati reprezentativan uzorak naručiteljima u pripremi njihovih postupaka javne nabave.

 

Za svaku od navedenih kategorija nabave dani su primjeri predmeta koji pripadaju kategoriji, zatim karakteristike i izazovi pojedinih predmeta, te ključne točke ili posebno rizični elementi na koje je potrebno obratiti pozornost. Nadalje, za svaku od kategorija daju se primjeri dokumentacija o nabavi, određivanja uvjeta sposobnosti te posebnosti i ključne točke u izradi tehničkih specifikacija. Konačno, za svaku se kategoriju daju primjeri određivanja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, određivanja relativnog značaja cijene u odnosu na druge kriterije i preporuke s dobrom i lošom praksom.

Zaključno, može se reći da priručnik „Ekonomski najpovoljnija ponuda“ daje zanimljiv, pregledan i temeljit uvid u prilike i probleme u provedbi postupaka nabave koristeći se kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude te da ga je svakako moguće na različite načine iskoristiti u sustavu u kojem je korištenje navedenog kriterija postala zakonska obaveza.