PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Sažetak

U članku su opisane i uspoređivane neke karakteristike sustava javne nabave u zemljama Europske unije. Naglasak usporedbe je na korištenju više kriterija pri odabiru ponude (ekonomski najpovoljnije ponude). Opis karakteristika temelji se na pokazateljima razvoja jedinstvenog tržišta Europske unije, dostupnima na stranicama Europske komisije, te Statističkih izvješća javne nabave Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva.

Karakteristike sustava javne nabave zemalja članica Europske unije

Zemlje članice Europske unije kroz javnu nabavu radova, robe i usluge godišnje potroše približno 14% ukupnog EU BDP-a. Navedeno je iznimno snažan argument za potrebu definiranja zajedničkih smjernica sustava javne nabave u zemljama članicama te praćenje razvoja tih sustava. Sustav javne nabave u zemljama članicama Europske unije temeljen je na zajedničkim odrednicama propisanima Direktivom 2014/24/EU koja se odnosi na javne naručitelje i Direktivom 2014/25/EU za sektorske naručitelje. Republika Hrvatska u procesu je usklađenja Zakona o javnoj nabavi s navedenim direktivama. Unatoč zajedničkim karakteristikama sustav javne nabave svake zemlje članice ima svoje specifičnosti.

U analizi razvoja jedinstvenog tržišta Europske unije, iz perspektive javne nabave, sustavi javne nabave zemalja članica periodički se ocjenjuju korištenjem šest indikatora. Indikatori su: I.1. Jedan ponuditelj (eng. One Bidder) – udio ugovora sklopljenih u postupcima u kojima je ponuđena samo jedna ponuda, I.2. Bez poziva na nadmetanje (eng. No Calls for Bids) – udio postupaka javne nabave bez pozivanja na dostavu ponuda, I.3. Zajednička nabava (eng. Aggregation) učestalost istovremene nabave za više naručitelja. I.4. Kriteriji za odabir ponude (eng. Award criteria) – udio postupaka u kojima se cijena jedini kriterij za odabir ponude. I.5. Brzina donošenja odluke (eng. Decision speed) – broj dana od roka za dostavu ponuda do dana donošenja odluke o odabiru. I.6. Problemi izvještaja (eng. Reporting problems) udio sklopljenih ugovora za koje nije unesena vrijednost ugovora. Svaki od ovih pokazatelja ukazuje na potencijalne probleme u sustavu javne nabave zemlje članice.

Usporedba sustava javne nabave zemalja članica Europske unije

Prema spomenutim izvješćima, a na temelju indikatora, razvijenost sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj je ocijenjena kao nezadovoljavajuća. Vrijednosti prva dva kriterija, koja se smatraju najvažnijim pokazateljima, u 2015. godini za Republiku Hrvatsku su: I.1. 44% objava dostavljena je samo jedna ponuda, I.2. bez adekvatne objave poziva dodijeljeno je 9% ugovora. Po broju postupaka u kojima je dostavljena samo jedna ponuda spadamo u skupinu zemalja sa nerazvijenim tržišnim nadmetanjem. Razlozi, između ostalih, mogu biti nepoznavanje i složenost procedura javne nabave. Ostali aspekti u kojima spadamo u skupinu zemalja s nezadovoljavajuće razvijenim sustavom javne nabave su I.4. odabir ponuda na temelju samo jednog kriterija te I.5. brzina donošenja odluka. Slika 1. prikazuje razvijenost sustava javne nabave u zemljama članicama Europske unije prema navedenim kriterijima za 2015. godinu.

Slika 1. Indikatori razvijenosti sustava javne nabave za zemlje članice EU (izvor podataka:http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/performance_per_policy_area/public_procurement/)

Korištenje odabira ekonomski najpovoljnije ponude u zemljama Europske unije

Iz perspektive korištenja kriterija za odabir ponuda najrelevantniji je pokazatelj I.4. koji pokazuje postotak postupaka u kojima je postupak odabira bio temeljen na samo jednom kriteriju – cijeni. Odabir ponuda samo na temelju jednog kriterija – cijeni – u Republici Hrvatskoj je pravilo. Pošto se odabir na temelju više kriterija smatra pokazateljem razvijenosti efikasnosti trošenja javnog novca, odnosno dobivanja najbolje vrijednosti za novac, sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj iz te perspektive je ocijenjen nezadovoljavajućim. Sa učestalošću korištenja više kriterija ispod 10%, daleko smo od zemalja, kao što su primjerice Francuska, Irska ili Ujedinjeno Kraljevstvo, za koje se smatra da imaju efikasno trošenje javnog novca pošto koriste više kriterija u više od 90% slučajeva. Slika 2. prikazuje udio postupaka u kojima se koristio samo jedan kriterij –cijena.

Slika  2 Indikator korištenja samo kriterija cijena za odabir ponude za zemlje članice EU
(izvor: http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/performance_per_policy_area/public_procurement)

Korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u Republici Hrvatskoj.

Naručitelji u pozivu na nadmetanje i obavijesti o sklopljenim ugovorima objavljuju kriterij za odabir ponude. Na temelju tih podataka Ministarstvo Gospodarstva, Ured za javnu nabavu, u sklopu godišnjeg statističkog izvješća objavljuje statistiku korištenja kriterija. U 2015. godini, prema posljednjem izvješću, od ukupnog broja objavljenih ugovora (15.485) više kriterija pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) korišteno je u 369 objava. Prema broju ugovora radi se o udjelu od 2,4%. Promatrano prema ugovorenoj vrijednosti radi se o udjelu od 7,8%. Navedeni udjeli su se u odnosu na 2014. godinu povećali. U 2014. godini 1,4% od ukupnog broja objava sklopljenih ugovora (14.924), bilo s odabirom na temelju više kriterija. Tablica 1. prikazuje korištenje kriterija prema broju sklopljenih ugovora i vrijednosti sklopljenih ugovora. Zaključak u statističkom izvješću za 2015. godine poručuje: „Naručitelji još uvijek izbjegavaju primjenjivati kriterij ENP iako bi primjenom ovog kriterija mogli ostvariti veću vrijednost za uloženi novac.“

Broj (Udio)
Godina 2012 2013 2014 2015
ENP 119 (0,45%) 211 (0,96%) 214 (1,43%) 369 (2,38%)
Najniža cijena 26198 (99,55%) 21814 (99,04%) 14710 (98,57%) 15116 (97,62%)
Ukupno 26317 (100%) 22025 (100%) 14924 (100%) 15485 (100%)
Vrijednost (mil. kn)  (Udio)
Godina 2012 2013 2014 2015
ENP 396,1 (1,2%) 806,7 (2,4%) 2.993,1 (9,1%) 2.421,9 (7,8%)
Najniža cijena 32.854,2 (98,8%) 32.341,3 (97,6%) 29.882,9 (90,9%) 28.688,6 (92,2%)
Ukupno 33.250,3 (100%) 33.148,0 (100%) 32.876,0 (100%) 31.110,6 (100%)

Tablica 1. Korištenje kriterija za odabir ponude
(Izvor: statistička izvješća o javnoj nabavi, www.javnanabava.hr)

Zaključak

Sustav javne nabave regulacijom velikog dijela javne potrošnje ima veliki utjecaj na gospodarstvo i druge socio-ekonomske aspekte zemlje. Javna nabava treba se temeljiti na principima transparentnosti, jednakog tretmana i ne-diskriminacije te provoditi s namjerom ostvarenja najbolje vrijednosti za novac. Određivanje mjera za praćenje poštivanja načela i uspješnosti nabave najbolje vrijednosti za novac nije lagan zadatak. Predstavljeni pokazatelji svojim vrijednostima mogu upozoriti na nedovoljno poštivanje načela i slabu efikasnost nabave. Sustavi javne nabave razlikuju se od zemlje do zemlje. Navedeni indikatori navode na zaključak da su u pravilu zemlje smještene na sjeveru Europske unije uspješnije u javnoj nabavi. Razvijenost sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj ocijenjena je kao nezadovoljavajuća. Skora promjena zakonske regulative trebala bi unaprijediti sustav javne nabave.

Reference

  1. Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, Statička izvješća o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, dostupno na http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3425 dana 28. studenog 2016.
  2. Europska komisija, Single Market Scoreboard: Performance per Policy Area – Public Procurement (Reporting period: 01/2015-12/2015), dostupno na http://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/_docs/2016/public-procurement/2016-scoreboard-public-procurement_en.pdf dana 28. studenog 2016.