PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Sve države članice EU imaju obavezu digitalno transformirati javnu nabavu i Republika Hrvatska radi na ovom zajedničkom cilju.

Kako bi se utvrdilo na koji način se, putem digitalizacije, može aktivirati tržište javne nabave provedeno je istraživanje na uzorku od 76 ponuditelja i naručitelja o postupanjima s dostupnim alatima i dokumentima.
U institucijama naručitelja većina ispitanika (78%) ima preko 30 zaposlenika, od čega je godišnje na poslovima javne nabave angažirano od 2 do 4 ljudi. U kategoriji ponuditelja nalazimo podjednaki omjer malih poduzetnika s manje od 50 zaposlenih (19%), srednjih poduzetnika s manje od 250 zaposlenih (22%) te velikih poduzetnika s više od 250 zaposlenih (22%), dok je nešto više ispitanika u kategoriji mikro poduzetnika s manje od 10 zaposlenih (37%).

Kod naručitelja je vidljivo kako se vrlo često prilikom određivanja uvjeta sposobnosti odnosno postavljanja kriterija za odabir ponude oslanjanju na prethodno objavljene dokumentacije. Tako čak 70% ispitanika u većini slučajeva koristi prethodno objavljene dokumentacije kao izvor za postavljanje uvjeta sposobnosti, dok 69% ispitanika u većini slučajeva koristi prethodno objavljene dokumentacije kao izvor za postavljanje kriterija za odabir ponude. Kod postupanja naručitelja s odlukama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ističe se podatak kako čak 70% naručitelja koristi odluke i rješenja Državne komisije kao izvor dobre prakse u postavljanju kriterija za odabir ponude. Međutim, zabrinjavajuće je kako čak 38% naručitelja smatra odluke i rješenja Državne komisije većinom nepreglednima. Od 49 ispitanih naručitelja, čak 48 smatra kako tehnologija može unaprijediti provođenje procesa javne nabave i to analizom povezanih činjenica temeljem razumijevanja teksta (60% ispitanika).

Gledajući rezultate provedenog istraživanja, zanimljivo je kako postoje značajne informacije za koje ne postoje objedinjeni podaci, a koji bi i ostalim naručiteljima mogli olakšati provođenje javne nabave. Tako je na primjer čak 53% ispitanih naručitelja raskinulo ugovor o javnoj nabavi radi neizvršenja ugovornih obveza. Postavljanjem jedinstvenog registra ovih ugovora omogućio bi se jednostavniji pristup informacijama koje su potrebne svim naručiteljima u postupku javne nabave. Također je interesantno kako je nekolicina ispitanih naručitelja izdvojila bolje razumijevanje ZJN 2016 od strane projektanata prilikom izrade projekata i izrade troškovnika kao jednu od ključnih stvari u uspješnijem provođenju javne nabave.

Gledajući digitalnu agendu i trenutne mogućnosti u RH, veliki korak bi se postigao i uvođenjem mogućnosti jednostavnog pretraživanja odluka DKOM-a korištenjem ključnih riječi za što čak 71% ispitanih naručitelja smatra kako bi predstavljalo vrijednu potporu u provođenju postupaka javne nabave. Kod ponuditelja, godišnje se najčešće na javnu nabavu potroši do 5 čovjek/dana (46%) dok samo 32% ispitanika troši više od 30 čovjek/dana godišnje. Ono što ponuditelje najčešće zanima kod postupaka javne nabave je procijenjena vrijednost nabave(78%), uvjeti sposobnosti(78%) te ENP kriteriji (77 %). Međutim, odluku o predaji ponude većinom baziraju na tome odgovara li predmet nabave opsegu posla koji ponuditelj obavlja (82%).

Gledajući učinkovitost određivanja kriterija za odabir najpovoljnije ponude koji se ne temelje samo na cijeni kao kriteriju, zanimljivo je kako će se čak 42% ponuditelja uvećini slučajeva zadovoljiti sa bodovima koje ostvaruju te neće pokušati uvjeriti naručitelja da izmijeni kriterije za odabir ponude (ENP). Isto će pokušati samo 12% ponuditelja. U slučaju da ponuditelji ne zadovoljavaju sve postavljene uvjete sposobnosti, samo 8% njih će pokušati uvjeriti naručitelja kako je potrebno izmijeniti iste. Za razliku od naručitelja, ponuditelji većinom smatraju kako su odluke odnosno rješenja Državne komisije informativni dokument bez stvarne primjenjivosti u praksi te ih vrlo rijetko koriste kao izvor informacija vezano uz postavljanje uvjeta sposobnosti (22%) ili kao izvor informacija vezano uz postavljanje kriterija za odabir ponude (25%).