PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Zakon o javnoj nabavi u primjeni je tri godine i tijekom tog vremena uočeni su određeni propusti koji će se možda riješiti izmjenama Zakona o javnoj nabavi (dalje: ZJN 2016). Neki od uočenih propusta na koje struka ukazuje jednako utječu i na naručitelje i na ponuditelje u smislu stvaranja pravne nesigurnosti i otvaranja mogućnosti za manipulaciju u postupcima javne nabave. S obzirom na to da je, sukladno Statističkom godišnjem izvješću o javnoj nabavi za 2018. godinu, otvoreni postupak najzastupljeniji (16.395 postupaka provedenih u 2018. godini) primjeri dani u nastavku odnose se na otvoreni postupak javne nabave.

1. Nemogućnost ulaganja žalbe na Dokumentaciju o nabavi u slučaju nepotpunog odgovora na postavljen upit

Člankom 406. ZJN 2016 propisano je kako se žalba na Dokumentaciju o nabavi (dalje: DoN) izjavljuje u roku od 10 dana od dana objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva ili DoN, dok se žalba na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene DoN izjavljuje u roku od 10 dana od otvaranja ponuda. S druge strane, člankom 202. ZJN 2016 propisano je kako je Naručitelj obavezan odgovor, dodatne informacije i objašnjenja staviti na raspolaganje bez odgode, a najkasnije tijekom šestog (četvrtog) dana prije roka određenog za dostavu ponuda. Iako ZJN 2016 izrijekom navodi „bez odgode“, nerijetka je praksa naručitelja objaviti odgovore u (naj)kasnijem propisanom roku. Kod ovakvog postupanja naručitelja, kako ne bi izgubili pravo na žalbu na DoN radi prekasnog odgovora naručitelja, zainteresirani gospodarski subjekti vrlo često pribjegavaju izjavljivanju žalbe na DoN u propisanom roku (10 dana od objave poziva), čime uzrokuju administrativno opterećenje sustava i bespotrebno trošenje resursa.

2. Produljenje roka valjanosti jamstva za ozbiljnost ponude

I kod produljenja roka valjanosti ponude postoji određena nesigurnost, kako za naručitelja, tako i za ponuditelja. Naime, članak 216. ZJN 2016 propisuje da, ukoliko tijekom postupka nabave istekne rok valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude, naručitelj je obvezan prije odabira zatražiti produženje roka valjanosti ponude i jamstva od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. S obzirom na to da se produljenje jamstva za ozbiljnost traži samo od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu i to tek nakon što je istekao rok valjanosti istog, postoji mogućnost da ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu bez posljedica odustane od svoje ponude. Ista nesigurnost javlja se i kod primjene članka 307. ZJN 2016 koji navodi kako je, u slučaju da je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti jamstva, ugovor sklopljen na dan dostave produženja jamstva. Dodatno pitanje je i za koliko produljiti valjanost jamstva. Navedeni članci ZJN 2016 ne daju navod o istom već je ostavljeno Naručitelju. S obzirom na članak 4. ZJN 2016 i načelo razmjernosti, naručitelji ne bi trebali određivati prekomjeran rok valjanosti „samo kako bi bili sigurni“ već onaj utemeljen na rokovima iz ZJN 2016.

3. Postupanje ponuditelja u slučaju kada naručitelj ne poštuje DKOM odluke

ZJN 2016 u članku 425. propisuje kako je naručitelj obvezan postupiti sukladno izreci odluke Državne komisije, najkasnije u roku od 30 dana od dostave izvršne odluke, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Državne komisije, međutim ZJN 2016 ne propisuje što je ponuditelju činiti u slučaju da naručitelj ne postupi sukladno navedenom, pogotovo ako se u obzir uzme čl. 404. ZJN 2016 temeljem kojeg DKOM nije ovlašten kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku nabave. Iz ZJN 2016 jasno je kako u ovim slučajevima nadležnost ima središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave međutim nije jasno na koji način ponuditelji mogu ostvariti pravnu zaštitu pred nadležnim tijelima.