PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Zakonom o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 90/11, 83/13,143/13 i 13/14 – dalje: ZJN) i Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Narodne novine, broj 10/2012)  detaljno je propisan način izrade dokumentacije za nadmetanje i njen sadržaj, ali unatoč tome, čest je slučaj da žalba izjavljena na dokumentaciju za nadmetanje Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: DKOM) rezultira poništenjem dokumentacije za nadmetanje u dijelu zahvaćenom nezakonitošću.

Dijelovi koji su „zahvaćeni nezakonitošću“ su najčešće dijelovi kojima opisujemo predmet nabave ili određujemo tehničku specifikaciju predmeta nabave, dakle jedini dijelovi koje ZJN i podzakonski akti ne mogu detaljno propisati nego samo okvirno čl. 78. 79. i  80. ZJN-a.

Osnovni uvjeti su da se prilikom opisivanja predmeta nabave isti mora opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Nadalje, u opis predmeta nabave potrebno je uključiti sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora, a time i za izradu ponude kao što su mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršavanja predmeta nabave, a što vrijedi i za posebno otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti.

Naručitelji često ovim zakonskim odredbama pristupaju s nedovoljno pažnje, površno,  a jedan od takvih primjera je i Odluka državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave KLASA: UP/II-034-02/14-01/1198, URBROJ: 354-01/15-6, od  28. siječnja 2015. koja je reprezentativan primjerak najučestalijih grešaka koje rezultiraju nejasnom i kontradiktornom dokumentacijom za nadmetanje.

  1. Prvu nepravilnost DKOM utvrđuje u opisu predmeta nabave gdje naručitelj određuje predmet nabave te isporuku istog na tri (3) lokacije, a u točci „Količina predmeta nabave“ određuje  isporuku predmeta nabave na četiri (4) lokacije.

Navedena pogreška u dokumentaciji može se činiti zanemarivom, naročito ako je količinom i troškovnikom točno preciziran opseg predmeta nabave. Međutim navedene dvije točke su jednostavno kontradiktorne, jedna određuje isporuku robe na tri lokacije a druga na četiri lokacije.

Naručitelj bi ovu odredbu dokumentacije za nadmetanje sigurno pojasnio (ispravio) da je zaprimio upit za pojašnjenje ponude, odnosno otklonio nejasne, dvojbene i kontradiktorne navode. Međutim zainteresirani gospodarski subjekt nije obvezan prije ulaganja žalbe prethodno slati upit, naročito ako zaključi da i tehničke specifikacije isključuju njegovu ponudu.

  1. Naime, DKOM je i  u točci „Tehničke specifikacije“ utvrdio nejasne obrazložene razloge zbog kojih Naručitelj propisuje maksimalni gaz  i dužinu broda kojim se može izvršiti predmet nabave u luci na Susku.

Način određivanja dimenzija vodonosca je načelno u skladu s ZJN i podzakonskim aktima, određene su maksimalne veličine, ali upitna je povezanost odnosno opravdanost takvog propisivanja s predmetom nabave odnosno mjestom isporuke.

U konkretnom slučaju Naručitelj tvrdi da važeći Pravilnik o redu u lukama lokalnog značaja (dalje: Pravilnik), a koji određuje obale i vezove, u luci na Susku uvjetuje takvu tehničku specifikaciju broda, odnosno da se samo brod tih dimenzija može vezati u toj luci i na za to predviđenom vezu.

DKOM uvidom u predmetni Pravilnik nije pronašao odredbe  koje bi potvrdile Naručiteljevu obranu, iz Pravilnika nisu jasno vidljive takve zabrane niti dopuštenja.

DKOM navodi: „dok naručitelj u žalbenom postupku nije dokazao okolnosti, temeljem kojih je  u točki 2.4 dokumentacije za nadmetanje odredio tehničke specifikacije broda kojim ponuditelj mora raspolagati, slijedom čaga se ne može otkloniti prigovor žalitelja kako naručitelj u predmetnom postupku javne nabave nije imao objektivne razloge za postavljanje takvih uvjeta u dokumentaciji za nadmetanje u pogledu predmetne tehničke specifikacije.“ DKOM prethodno citira i odredbu predmetnog Pravilnika: „lučka uprava ili ovlašteni koncesionar nakon najave točnog vremena dolaska broda u Luku, dužna obavijestiti zapovjednika broda o mjestu i načinu sidrenja ili priveza.“.

Iz navedenih zaključaka razvidno je da DKOM nije mogao iz Pravilnika utvrditi gdje se mora ili može vezati brod vodonosac s ciljem utvrđivanja koliki je gaz na pojedinom vezu, već se je Naručitelj u svom očitovanju na žalbene navode morao osim pozivanja na Pravilnik pozvati i na eventualno neke druge dokaze kojima bi potkrijepio takve tehničke specifikacije, naročito ako je imao takva povijesna iskustva u prethodnom periodu.

Iz naprijed navedenih nejasnih i kontradiktornih odredbi dokumentacije za nadmetanje kao i drugih sličnih situacija u nizu rješenja DKOM-a ističu se dva osnovna razloga ovakvih grešaka:

  • Površnost – koja može biti, a najčešće i jest, rezultat kratkog roka u kojem se dokumentacija priprema, „autorskog sljepila“  i copy/past grešaka prilikom preuzimanja starijih opisa predmeta nabave ili preuzimanja sličnih dokumentacija od drugih kolega, te
  • Opisivanja predmeta nabave prema postojećem modelu. Naime, Naručitelj pronađe predmet nabave, ili sredstvo za izvršenje predmeta nabave,  koje mu vizualno, sadržajno ili povijesno (do sada smo koristili takav) odgovara pa onda predmet nabave opisuje prema tom prethodno odabranom modelu umjesto da isti opiše na neutralan i objektivan način pazeći da isti može na najbolji način zadovoljiti potrebe naručitelja, odnosno krajnjih korisnika.

Oba navedena razloga nejasnih i kontradiktornih odredbi ukazuju na potrebu ozbiljnog, kvalitetnog, sustavnog i savjesnog pristupanja opisima predmeta nabave, naročito zato što će svaka greška u tom pravcu utvrđena od strane DKOM-a rezultirati financijskom kaznom za naručitelja (nadoknada troškova žalbenog postupka)  a greška počinjena na način da samo jedan ponuditelj može udovoljit tehničkim specifikacijama može rezultirati i izglednim kaznenim progonom kako je propisano čl. 292. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15).