PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Sažetak

Naručitelj prilikom odabira kriterija kvalitete kojeg namjerava koristiti pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude na umu treba imati vrijednost koju ta kvaliteta stvara u organizaciji. Nakon što procijeni tu vrijednosti istu treba pravilno unijeti u model za odabir ponude. Naručitelj u obzir može uzeti razne aspekte kvalitete. Pri tome bi naručitelj trebao odrediti iznos koji je spreman platiti svaki pojedini aspekt, pošto je ponuda s većom kvalitetom u pravilu skuplja. U radu je opisan jednostavni način određivanja vrijednosti kvalitete koju pretpostavlja postavljeni model. Izračun je prikazan na simboličnom primjeru nastalom minimalnim izmjenama konkretnog primjera iz prakse dostupnog na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Ciljevi organizacije i aspekti kvalitete predmeta nabave

Nabava u organizaciji treba podupirati ostvarenje ciljeva organizacije. Stoga je kod istraživanja tržišta te odluke o uključenju pojedinog aspekata kvalitete u model odabira ponude potrebno, što bolje moguće, procijeniti vrijednost koju taj aspekt stvara u organizaciji. Pristup Razmišljanje temeljeno na vrijednosti (eng. Value based thinking) omogućuje jasnije određivanje ciljeva organizacije te samim time olakšava odabir kriterija za uključenje u model za odabir ponude. Više o tom pristupu može se pročitati u knjizi (Keeney R.L. 1996) Value-Focused Thinking: A Path to Creative Decision making. Sukladno tom pristupu, naručitelj se može pitati koliko je spreman (dodatno) platiti pojedini aspekt kvalitete i tada pristupiti izradi modela za odabir ponude.

Modeli za odabir ekonomski najpovoljnije ponude

Pristup bodovanju ponude dijeli se u dvije opće skupine: relativni i apsolutni. Relativni pristup kod bodovanja ponude koristi vrijednosti iz drugih ponuda. Primjerice, prema najčešćoj praksi, za dodjelu bodova na temelju kriterija cijena koristi se najniža cijena svih valjanih ponuda. Istu je moguće odrediti samo ako znamo cijene svih ponuda. Kod apsolutnog pristupa poznavanje drugih ponuda nije potrebno jer se bodovanje provodi temeljem vrijednosti iz ponude koja se boduje. Primjerice, bodovi za brzinu dostave pridružuju se ponudi temeljem vremena dostave navedenog u dotičnoj ponudi. U praksi, modeli su često mješoviti, tj. kod bodovanja cijene koristi se relativni pristup, a kod nekog aspekta kvalitete apsolutni pristup. Problem, koji naručitelji imaju u praksi, je nepoznavanje novčane vrijednosti bodova za kvalitetu. Više o tipovima modela i nekim svojstvima relativnih modela može se pročitati primjerice u radu (Munđar, D. 2017). Relativni modeli za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, Riznica 2/2017.

Vrednovanje aspekta kvalitete kroz model

Neka je naručitelj, kod primjerice nabave hrane, odredio model za odabir ekonomski najpovoljnije ponude temeljen na dodjeli bodova po dva kriterija: cijeni ponude i vremenu dostave u slučaju žurnosti. Ekonomski najpovoljnija ponuda je ponuda s najvećim zbrojem bodova. Kriterij Cijena ponude nosi maksimalno 90 bodova. Bodovna vrijednost ponude određuje se korištenjem sljedeće formule:

Broj bodova= Najniža ponuđena cijena/Cijena ponude x 90

Kriterij Vrijeme dostave u slučaju žurnosti nosi maksimalno 10 bodova. Vrijeme dostave u slučaju žurnosti boduje se prema sljedećoj tablici:

Vrijeme dostave u slučaju žurnosti Broj bodova
24 – 36 sati 0 bodova
12 – 24 sata 2 boda
9 – 11 sati 4 boda
5-8 sati 6 bodova
2-4 sata 8 bodova
unutar jednog sata 10 bodova

Bodovi za cijenu dodjeljuju relativnim pristupom na temelju najniže cijene. Samim time određivanje broja bodova za ponudu nije moguće prije otvaranja i pregleda svih ponuda. Kako bi ipak proveli procjenu vrijednosti jednog boda koristit ćemo procijenjenu vrijednost nabave. U konkretnom slučaju neka procijenjena vrijednost (PV) iznosi 540.000 kn bez PDV-a. Vrijednost boda (u oznavi: vb) procjenjuje se iznosom:

vb=procijenjena vrijednost /broj bodova za kriterij cijena=540.000/90=6.000

Neka je cijena najskuplje ponude (Ponuda A) s maksimalnom kvalitetom (dostava unutar jednog sata) jednaka procijenjenoj vrijednosti nabave. Pitamo se koliko bi trebala biti cijena druge ponude (Ponuda B) koja dostavlja robu unutar 24 do 36 sati da bi bila jednaka ili bolja od najskuplje ponude. Pošto je razlika u kvaliteti 10 bodova, neka ponuda B ima cijenu C_B=PV-10*vb=540.000-10*6.000=480.000. Usporedimo ponude:

Ponuda Cijena Dostava (kvaliteta) Broj bodova:
Cijena
Broj bodova
Kvaliteta
Ukupan broj bodova
Ponuda A 540.000 unutar jednog sata 90*480.000/540.000=80 10 90
Ponuda B 480.000 36 sati (razred 24-36) 90 0 90

Zaključujemo da ponuda B treba biti jeftinija više od 60.000 kn da bi naručitelju bila ekonomski povoljnija od ponude A. Iznova ponavljamo da je izračun približan jer je temeljen na procijenjenoj vrijednosti, a nije na najnižoj cijeni (koja nam je nepoznata unaprijed). Unatoč tome daje dobru procjenu vrijednosti jednog boda. Ukoliko bi, primjerice, najniža cijena bila 470.000 (uz najslabiju kvalitetu) vrijednost najskuplje ponude s najvećom kvalitetom mogla bi biti 90/80*470.000=528.750,00 ili manje. Dakle, razlika (vrijednost kvalitete) je u tom slučaju 58.750,00 kn. Ponovimo izračun:

Ponuda Cijena Dostava (kvaliteta) Broj bodova za cijenu Broj bodova za kvalitetu Ukupan broj bodova
Ponuda A 528.750 unutar jednog sata 90*470.000/528.750=80 10 90
Ponuda B 470.000 36 sati (razred 24-36) 90 0 90

Zaključak

Naručitelj prilikom sastavljanja modela u model uključuje vrijednost kvalitete, ponekad nesvjesno. U ovom radu prikazan je jedan pristup određivanja vrijednosti boda ili vrijednosti nekog aspekta kvalitete. Model može poslužiti ukoliko se radi o kombinaciji relativnog pristupa za vrjednovanje cijene (najčešće u praksi) i apsolutnog pristupa vrednovanja tabličnim prikazom bodova u aspektu kvalitete (čest slučaj u praksi). Analiza modela potrebna je kako naručitelju da bi pravilno odredio vrijednost kvalitete iz svoje perspektive tako i ponuditelju da bi prepoznao što je naručitelju bitno i time pripremio najprikladniju ponudu.