S novim Zakonom o javnoj nabavi (Narodne Novine, broj 120/2016; dalje: ZJN 2016)  pred naručitelje je počevši od 1. srpnja 2017. godine stavljena obveza promišljati, razraditi i kao sastavni dio dokumentacije o nabavi objaviti kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude (dalje: ENP).  Naručitelji su i prema ranijoj regulativi imali mogućnost u postupcima javne nabave primijeniti ENP kriterij, ali tome nisu bili skloni. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu[1] ENP kriterij je  u ukupnom broju objavljenih ugovora (13.838) zastupljen  u 342 objave, odnosno 2,5%.  S ciljem jačanja primjene ENP kriterija u Republici Hrvatskoj, zakonodavac je (osim iznimaka navedenih u čl. 284. st. 5. ZJN 2016) uveo njegovu obveznu primjenu, te propisao da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 90%.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave prepoznalo je potrebu razvoja i unapređenja znanja iz područja ENP-a te je u sklopu projekta “Jačanje administrativnih kapaciteta u sustavu javne nabave RH sa naglaskom na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude” izrađen priručnik za praktičnu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude.[2]

Sada je na naručiteljima da prouče dostupne informacije o ENP-u i krenu promišljati koje će kriterije za odabir ponude propisati u svojim dokumentacijama o nabavi. Postavlja se pitanje je li ENP kriterij primjenjiv baš za sve predmete nabave i imaju li naručitelji osigurana sredstva za plaćanje dodane vrijednosti koju donosi ENP. Osobe koje pripremaju i provode postupke javne nabave znaju da postoje predmeti nabave kao što je npr. nabava plina, goriva, hrane i sl. kod kojih je teško uz cijenu odrediti i dodatne kriterije za odabir ponude.

Kod takvih nabava odgovor se može potražiti  u „zelenim kriterijima“. Na taj način, osim pukog zadovoljavanja zakonske odredbe o obveznom ENP kriteriju, naručitelji doprinose društveno odgovornom ponašanju. S ozbirom na činjenicu da se na razini EU kroz javnu nabavu roba, radova i usluga godišnje potroši približno 14% ukupnog EU BDP-a[3], naručitelji kroz postupke javne nabave mogu značajano utjecati na potencijalne ponuditelje. Ako se u postupcima javne nabave kao ENP kriterij uvedu „zeleni kriteriji“ to je prilika i poticaj ponuditeljima da proizvode i nude robu, radove i usluge koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače proizvodili i isporučili.

Određivanje „zelenih kriterija“ kod nabave mlijeka u kartonskoj ambalaži

Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. U tom kontekstu, kod nabave mlijeka u kartonskoj ambalaži, pogotovo kod velikih količina postavlja se pitanje od čega je izrađena ambalaža u kojoj se mlijeko isporučuje te kako će se zbrinuti otpad. Ovdje je potrebno razlikovati pojam „reciklirano“ (engleski “recycled”) – što znači da je predmet već nastao procesom reciklaže i pojam „može se reciklirati“ (engleski “recyclable”) – što znači da  predmet tek trebamo odvojiti u kantu za reciklažu.

Ako želimo kao kriterij ENP-a propisati ambalažu koja je reciklirana, potrebno je znati na koji način ćemo provjeriti je li kartonska ambalaža napravljana od recikliranog materijala. Pri tome nam mogu pomoći reciklažni simboli.[4] Tako npr. paket ili kutija koja je označena simbolom bijelih strelica u crnom krugu, sadrži proizvod koji je bar jednim dijelom napravljen od recikliranih materijala. Ako je unutar strelica simbola izražen postotak, npr. 20%, taj postotak, odnosno udio  materijala u proizvodu je napravljen od recikliranih materijala.

Opis kriterija i način utvrđivanja bodovne vrijednosti za nabavu mlijeka u kartonskoj ambalaži

KRITERIJI

PONDER

CIJENA PONUDE

80

Maksimalni broj bodova koji ponuditelj može dobiti prema ovom kriteriju je 80. Onaj ponuditelj koji dostavi valjanu ponudu s najnižom cijenom dobit će maksimalni broj bodova.  Bodovna vrijednost prema ovom kriteriju izračunava se prema sljedećoj formuli:

Broj bodova = Najniža ponuđena cijena/cijena ponude * 80

                    RECIKLIRANA AMBALAŽA

20

Ambalaža od nerecikliranog materijala: 0 bodova

Ambalaža od recikliranog materijala do 20%: 10 bodova

Ambalaža od recikliranog materijala više od 20%: 20 bodova

U postupku pregleda i ocjene ponuda, naručitelj će za svaku pojedinu valjanu ponudu, izračunati broj bodova za svaki pojedini kriterij, te će zbrajanjem bodova za cjenovni kriterij i necjenovni kriterij utvrditi konačan ukupan broj bodova svake pojedine ponude. Najpovoljnija je ponuda ona čiji je ukupan broj bodova najveći.  Ponuda koja ostvari najveći broj bodova na temelju propisanih kriterija će biti EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJA PONUDA.

[1] http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/Statisticko_izvjesce_JN-2016-3.pdf

[2] http://www.javnanabava.hr/

[3] http://javna-nabava.info/razvijenost-sustava-javne-nabave-u-zemljama-clanicama-europske-unije/

[4] http://www.tehnoekopak.com/Download/reciklazni-simboli.pdf