PrintFriendlyPrintEmailFacebookTwitterLinkedIn

Zelena javna nabava (dalje u tekstu: ZeJN) definirana je u Komunikaciji Europske komisije Javna nabava za bolji okoliš kao „postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili”. Tehnikama poput troškova životnog vijeka, navođenja održivih proizvodnih postupaka i uporabe kriterija za dodjelu ugovora povezanih s okolišem može se pomoći javnim naručiteljima da utvrde ponude koje su povoljnije za okoliš.

Primjena kriterija zelene javne nabave dobrovoljni je instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja te kao takva potiče u ZJN 2016, preciznije kroz članak 284. i 287. U tom pogledu, Republika Hrvatska usvojila je 26. kolovoza 2015. godine prvi Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu[1] (dalje u tekstu: NAP) o kojem ćemo detaljnije govoriti u nastavku članka. Dodatno ćemo se osvrnuti na Priručnik Europske komisije Kupujmo zeleno![2] o zelenoj javnoj nabavi koji također pruža primjene korištenja zelene javne nabave u različitim sektorima.

Prvo pitanje koje svaki naručitelj postavlja prilikom razmatranja korištenja kriterija javne nabave je pitanje koristi. Zelenom javnom nabavom može se osigurati i financijska ušteda javnim tijelima – posebno ako se uzmu u obzir troškovi cijelog životnog vijeka ugovora, odnosno proizvoda, a ne samo nabavna cijena. Npr., nabavom energetski učinkovitih proizvoda ili onih koji štede vodu može se pridonijeti znatnom smanjenju računa za komunalne usluge. Smanjenjem sadržaja štetnih tvari u proizvodima mogu se smanjiti troškovi zbrinjavanja otpada. Tijela koja primjenjuju zelenu javnu nabavu bit će spremnija odgovoriti na sve veće izazove zaštite okoliša, primjerice smanjenje emisija stakleničkih plinova ili prelazak na kružno gospodarstvo. Konačno, zelena javna nabava može biti važan pokretač inovacija pružajući industriji stvarne poticaje za razvoj zelenih proizvoda i usluga, što se posebno odnosi na sektore u kojima javni kupci čine velik dio tržišta (npr. graditeljstvo, zdravstvene usluge ili promet).

Na taj način, zelena javna nabava može se primijeniti prilikom nabave računala, uredskog namještaja, izgradnje zgrada sa smanjenom potrošnjom struje i vode, nabavom recikliranog papira, uslugama čišćenja s korištenjem ekološki sigurnih proizvoda ili nabavom električne energije iz obnovljivih izvora.

U ovom trenutku, kao pomoć naručiteljima, postoje razvijeni kriteriji javne nabave za 21 skupinu proizvoda i usluga[3] koji se mogu izravno unijeti u dokumentaciju o nabavi. U tu svrhu postoji i služba za pomoć korisnicima za širenje informacija o zelenoj javnoj nabavi, a koju je moguće kontaktirati preko mrežne stranice http://ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm.

Navedene skupine proizvoda i usluga uključuju:

  • proizvodi za čišćenje i usluge čišćenja
  • kopirni i grafički papir
  • proizvodnja toplinske i električne energije
  • uredske zgrade
  • električna i elektronička oprema u sustavu zdravstvene skrbi
  • električna energija
  • hrana i usluge dostavljanja hrane
  • namještaj
  • vrtlarski proizvodi i usluge
  • oprema za slikovni prikaz
  • unutarnja rasvjeta
  • uredska informatička oprema
  • projektiranje, gradnja i održavanje cesta
  • slavine i tuševi
  • ulična rasvjeta i prometna signalizacija
  • tekstili
  • zahodi i pisoari
  • prijevoz
  • zidne obloge
  • infrastruktura za otpadne vode
  • grijači u vodnim sustavima.

Pozitivni primjeri primjene ZeJN također se mogu proučiti na stranicama Europske komisije[4] s detaljnim pojašnjenjima pojedinih slučajeva.

Važno je napomenuti kako su sektorskim zakonodavstvom uspostavljene obveze za javnu nabavu robe i usluga na primjer određivanjem minimalnih standarda energetske učinkovitosti koji se moraju primijeniti. Te se odredbe trenutno moraju primijeniti na uredsku informatičku opremu (u pogledu energetske učinkovitosti), vozila za cestovni prijevoz (naručitelji moraju kao dio postupka javne nabave uzeti u obzir operativne energetske učinke vozila i učinke na okoliš) i zgrade (minimalni standardi energetske učinkovitosti).

[1] http://www.mzoip.hr/doc/nacionalni_akcijski_plan_za_zelenu_javnu_nabavu.pdf

[2] http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/handbook_hr.pdf

[3] http://ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm

[4] http://ec.europa.eu/environment/gpp/case_group_en.htm