Od početka primjene Kaznenog zakona NN br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015 (dalje KZ) određeni broj „ovlaštenih predstavnika naručitelja“ a posebno specijalista javne nabave našao se je u situaciji da pred tijelima nadležnim za kazneni progon, u svojstvu odgovorne osobe mora objašnjavati razloge svog postupanja u pojedinim postupcima javne nabave.
Ovlašteni predstavnici naručitelja koji su uspješno i sigurno prošli kroz takva neugodna iskustva kao najsigurniji i najjednostavniji način oslobađanja od bilo kakvih sumnji u nečasne radnje, ističu postupanje isključivo i u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i prema procedurama koje isti pred nas postavlja.
Ovlašteni predstavnici naručitelja, sada Stručno povjerenstvo, pretpostavlja se, znaju granice zakonitog postupanja i posljedice prelaska tih granica. Cilj ovog članka je ukazati na jednu granicu koju u praksi ipak mnogi često prijeđu.
Granica je kazneno djelo iz članka 292. KZ-a, koje se i u članku 251. Zakona o javnoj nabavi (Narodne Novine 120/2016 – dalje ZJN 2016) navodi kao jedna od obveznih osnova isključenja gospodarskih subjekata.
Navedeno kazneno djelo gospodarski subjekt može počiniti samo kao supočinitelj sa osobom zaposlenom u naručitelju što jasno proizlazi iz obilježja kaznenog djela koje glasi:
Službena ili odgovorna osoba koja na temelju sporazuma pogoduje jednom od gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave ili sklopi ugovor s ponuditeljem čija je ponuda u suprotnosti s uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Iz citirane odredbe razvidno je da se radi o kaznenom djelu protiv službene dužnosti koje prvenstveno može počiniti Službena ili odgovorna osoba, u javnom naručitelju.
Ovdje velik broj specijalista javne nabave ili članova stručnog povjerenstva zbog nepoznavanja definicija olako smatra da je službena ili odgovorna osoba Naručitelja netko od upravljačkih struktura unutar javnog ili sektorskog naručitelja, te da su oni odgovorni samo čelniku a da čelnik javnog naručitelja odgovara prema vanjskim institucijama.
Međutim, odgovor na pitanje tko je službena ili odgovorna osoba u javnom ili sektorskom naručitelju daje sam zakonodavac u čl. 87. KZ-a:
- Službena osoba je državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća, arbitar i javni bilježnik…
- Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe ili državnih tijela ili tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
Kada definiciju odgovorne osobe iz članka 87. KZ-a primijenimo na stavak 2. članka 187. ZJN 2016, koja glasi:
„Stručno povjerenstvo za javnu nabavu priprema i provodi postupak javne nabave.“
Nedvojbeno proizlazi da je Stručnom povjerenstvu naručitelja izričito i stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe (poslovi provedbe postupka javne nabave).
Obavljanje poslova pripreme i provedbe postupka javne nabave dodatno se povjerava ovlaštenim predstavnicima naručitelja internom Odlukom o imenovanju stručnog povjerenstva.
Dakle povezivanjem odredbi KZ-a i ZJN 2016 nesporno je, prema tumačenju tijela nadležnih za kazneni progon, da su članovi stručnog povjerenstva Odgovorne osobe u smislu odredbe čl. 292. st. 1. KZ-a te mogu počiniti opisano kazneno djelo, odnosno na strani stručnog povjerenstva postoji kaznena odgovornost, neovisno od odgovornosti čelnika naručitelja.
Pored utvrđivanja tko je ili tko može biti odgovorna osoba, potrebno je da se ostvare i ostala obilježja navedenog kaznenog djela a to su:
- postojanje sporazuma i
- namjera pogodovanja.
Sporazum kao temelj pogodovanja ne mora biti isključivo sporazum ponuditelja i specijalista javne nabave, sporazum može biti i između specijalista javne nabave i njegovog nadređenog ili suradnika u stručnom povjerenstvu, kolege na drugom radnom mjestu a kojem je to u interesu jer imaju određeni sporazum sa pojedinim gospodarskim subjektima.
Sporazum može biti i razgovor između člana stručnog povjerenstva i zainteresiranog gospodarskog subjekta koji nije evidentiran ili proveden u skladu s pravilima komunikacije predviđenim ZJN 2016 a kojem su predmet uvjeti nadmetanja ili svojstva predmeta nabave.
Namjera pogodovanja manifestira se u trenutku kad specijalist javne nabave ili član stručnog povjerenstva poduzme radnje u cilju izvršenja takve javne nabave, prema dogovoru, nalogu ili suglasju.
Član stručnog povjerenstva može pogodovati određenom ponuditelju tijekom svih faza postupka javne nabave od određivanja vrste ili načina provedbe postupka javne nabave do postupka pregleda i ocjene ponuda i izrade prijedloga odluke o odabiru.
- Odabir postupka nabave
Član stručnog povjerenstva, specijalist javne nabave, za kojeg vrijedi pretpostavka da posjeduje specijalizirana znanja i vještine iz područja primjene Zakona o javnoj nabavi sigurno je osoba koja će moći dati svoj stav o vrsti postupka koji u pojedinoj konkretnoj situaciji treba provesti. Odnosno ima utjecaja na odluku hoće li se pristupiti transparentnim postupcima ili posebnim postupcima za koje je prethodno potrebno utvrditi postojanje određenih zakonskih pretpostavki, odnosno preduvjeta.
Specijalist javne nabave treba znati prepoznati jesu li zakonski preduvjeti zaista ispunjeni ili se radi o izbjegavanju primjene transparentnog postupka a da bi se pogodovalo određenom ponuditelju i u trenutku kad prepozna takvu situaciju dužan je o tome izvijestiti i povjerenstvo i nadređene.
Pristajanje na provođenje posebnog postupka javne nabave za koje nisu ispunjeni potrebni zakonski preduvjeti je radnja kojom specijalist javne nabave prihvaća dogovor sa nadređenima, podređenima ili suradnicima s namjerom provođenja postupka kojem će pogodovati određenom gospodarskom subjektu.
- Izrada dokumentacije o nabavi
Prilikom izrade dokumentacije o nabavi (dalje DON) pogodovanje određenom gospodarskom subjektu može se izvršiti u svim dijelovima, a u nizu rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje:DKOM) utvrđena su takva pogodovanja i zbog njih su poništavani dijelovi, tada, dokumentacije za nadmetanje i smatram da ih nije potrebno dodatno pojašnjavati.
- Izrada tehničkih specifikacija
Najčešći i najlakši način pogodovanja u većini slučajeva događa se izvan stručnog povjerenstva i izrade DON-a i utjecaja specijalista javne nabave, također niz je rješenja DKOM-a koja utvrđuju pogodovanje u ovom dijelu.
- Postupak pregleda i ocjene ponuda
U ovoj fazi pogodovanje se najčešće manifestira kao kršenje načela jednakog tretmana i o tome je DKOM dao niz svojih rješenja i uputa.
Dakle u svim fazama postupka javne nabave specijalist javne nabave nalazi se u opasnosti da nekim svojim postupkom, radnjom ili propuštanjem pogoduje određenom gospodarskom subjektu. Valja napomenuti da je sukladno članku 27. KZ-a kažnjivo samo postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo a postupanje iz nehaja kažnjivo je samo kad je to zakonom izričito propisano.
Nehaj može biti svjesni – kad je počinitelj svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, i nesvjesni– kad počinitelj nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti (čl. 29. KZ)
Članka 292. ne predviđa kažnjavanje za nehaj.
Posebno valja istaknuti da je kod ovakve vrste kaznenih djela imovinska korist nebitna, odnosno činjenica da se nije ostvarila nikakav imovinska korist na strani počinitelja nema utjecaja na ostvarenje obilježja kaznenog djela kao ni na visinu kazne.
Svim odlukama DKOM-a kojima je utvrđeno pogodovanje jednom od gospodarskih subjekata prilagođavanjem uvjeta javne nabave, ostvareno je 50% obilježja kaznenog djela iz članka 292. st. 1.. DKOM ne utvrđuje postojanje sporazuma i namjere zato si u tim slučajevima specijalisti javne nabave ili članovi stručnog povjerenstva trebaju postaviti pitanje jesmo li time prešli granicu s početka ovog teksta, jesmo li imali namjeru i za cilj baš taj proizvod, robu i uslugu, jesmo li pogodovali, jesmo li prihvatili „sugestiju“ nalog ili postoji dogovor(sporazum).
Specijalisti javne nabave i članovi stručnih povjerenstava u pripremi i provedbi postupka javne nabave trebaju voditi računa o ovoj neposrednoj opasnosti. Činjenica da nismo svjesni ostvarenja obilježja kaznenog djela ne znači da se ono nije dogodilo. Najbolja prevencija je dosljedna primjena postupaka, načela i instituta određenih Zakonom o javnoj nabavi (ZJN 2016), te aktivno i trajno stručno usavršavanje u području javne nabave uz praćenje prakse DKOM-a.
