I. Nacionalni akcijski plan za Zelenu javnu nabavu (I. NAP ZeJN) za razdoblje od 2015. do 2017. godine definira četiri osnovne mjere za integriranje osnovnih mjerila ZeJN u postupke javne nabave:
- Izobrazba
- Uključivanje mjerila ZeJN
- Promidžba ZeJN
- Provedba I. NAP ZeJN.
U izvješću za razdoblje od 2015. do 2017. godine o provedbi I. NAP ZeJN za razdoblje od 2015. do 2017. godine koje je objavilo MZOE u kolovozu 2018. godine navodi se da su aktivnosti unutar mjere Uključivanje mjerila ZeJN ostvarene djelomično ili nisu ostvarene što gledano zajednički upućuje na djelomično ostvarenje mjere. Cilj mjere Uključivanje mjerila ZeJN je što više uključiti mjerila zelene javne nabave iz I. NAP ZeJN u postupke javne nabave, a sve uz podršku različitih dionika: Povjerenstva za zelenu javnu nabavu, SDUSJN, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i obveznika javne nabave.
Tri aktivnosti unutar ove mjere direktno se odnose na uključivanje mjerila u postupke javne nabave koje provode različiti dionici te su djelomično provedene:
- Uključivanje mjerila ZeJN u postupke koje provodi SDUSJN
- Uključivanje mjerila ZeJN u postupke koje provode obveznici javne nabave
- Uključivanje zelenih mjerila u postupke bagatelne nabave te u postupke nabave koji ne podliježu primjeni Zakona o javnoj nabavi.
Analizom provedbe aktivnosti koje provodi SDUSJN izdvojeni su primjeri dobre prakse kada se radi o zelenoj javnoj nabavi i to za nabavu računala ili računalne opreme, opskrbu električnom energijom (minimalno 50% iz obnovljivih izvora energije te odabrana ponuda sa 100% energije iz obnovljivih izvora), nabavu uredskog materijala – papira (održivo proizveden papir), nabavu motornih vozila, nabava telekomunikacijskih usluga i usluga mobilne telefonije.
Kada su u pitanju uključivanja mjerila u postupke koje provode obveznici javne nabave, izvješće navodi da je u 2015. godini sklopljeno 29 ugovora ukupne vrijednosti 320.172.364 kn (0,187% od ukupno sklopljenih ugovora; 0,789% od ukupne vrijednosti svih sklopljenih ugovora) u kojima su korištena mjerila ZeJN, u 2016. godini njih 65 ukupne vrijednosti 182.730.827 kn (0,47% od ukupno sklopljenih ugovora; 0,41% od ukupne vrijednosti svih sklopljenih ugovora), a u 2017. njih 164 ukupne vrijednosti 2.577.219.451 kn (1,6% od ukupno sklopljenih ugovora; 8,3% od ukupne vrijednosti sklopljenih ugovora).
Anketnim upitnikom koji su u 2016. i 2017. godini zajedno provodili MZOE i MINGO, analizirano je uključivanje mjerila ZeJN u postupke bagatelne nabave te u postupke koji ne podliježu primjeni Zakona o javnoj nabavi. Odgovore je dalo svega 10% Naručitelja, od čega je njih preko 20% odgovorilo da koristi mjerila ZeJN u postupcima bagatelne nabave.
S obzirom na navedeno, u izvješću se predlaže da se u budućnosti još više napora uloži u izobrazbu provoditelja postupaka kako obveznika javne nabave tako i onih koji ne podliježu primjeni Zakona o javnoj nabavi. Također, potiče se SDUSJN da nastavi s dobrom praksom uvrštavanja mjerila ZeJN u postupke javna nabave.
Regulatorni okvir
Dvije aktivnosti vezane uz regulatorni okvir uključivanja ZeJN:
- Analiza mogućnosti jačanja regulatornog okvira za uvođenje mjerila ZeJN u postupke javne i bagatelne nabave
- Uspostava politike ZeJN na regionalnoj i lokalnoj razini na način da se u strateške dokumente gradova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uvedu mjere za primicanje ZeJN.
Prva od navedenih aktivnosti djelomično je ostvarena jer novi Zakon o javnoj nabavi iz 2017. godine propisuje isključivo ekonomski najpovoljniju ponudu kao kriterij za odabir ponude. Time je prilikom odabira ponude važno gledati i okolišne i društvene aspekte, a ne samo cijenu. Ovakvom definicijom stvoreni su dobri preduvjeti da se u drugim sektorskim propisima definiraju mjerila ZeJN i time se omogući uključivanje istih u dokumentaciju o nabavi. Kako je ZeJN i dalje dobrovoljna, u izvješću se predlaže provedba analize sektorskih propisa s ciljem uvrštavanja obveze provedbe zelene javne nabave.
Aktivnost koja se odnosi na uspostavu politike ZeJN na regionalnoj i lokalnoj razini u promatranom razdoblju nije ostvarena. Pozitivan je primjer Grada Zagreba koji je u Razvojnu strategiju Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine stavio mjeru Zelena javna nabava koja obuhvaća uključivanje osnovnih mjerila zelene javne nabave u postupke javne nabave i bagatelne nabave, podizanje kapaciteta u gradskim upravnim tijelima za provedbu postupaka zelene javne nabave kroz edukacije i međusektorsku suradnju te promicanje primjera dobre prakse i edukaciju šire javnosti o potrebni korištenja zelenih, ekološki prihvatljivijih proizvoda, radova i usluga.
Ukupno gledajući, u izvješću je istaknuta potreba za analizom sektorskih propisa s ciljem uvrštavanja obveze ZeJN, kao i provedba aktivnosti kojima bi se koncept ZeJN približio svim donositeljima odluka u JLP(R)S (okrugli stolovi, webinari i drugi multimedijski sadržaji).
